Bremen
Bremen, grad u sz Njemačkoj i upravno sjedište istoimene sav. pokrajine, na r. Weseru, 95 km jz od Hamburga, a 70 km od Sjev. mora; 547 000 st. Cestovno i želj. čvorište; zračna luka. Poslije Hamburga, B. je najvažnija njem. luka. Važno industr. i trg. središte (brodogradnja, ind. automobila, zrakoplova, strojeva, čelika, duhana, tekstila i dr.; pivovare, pržionice kave, trgovina vinom); banke, osiguravajuća društva, burze. Upravno i kult. središte; roman. katedrala iz XI. st., got. grad. vijećnica, Rolandov kip (1404); sveučilište (1971), visoke škole i instituti, knjižnice, arhivi, muzeji; radijski i televizijski odašiljač; šport. igrališta, parkovi. Za II. svj. rata razoreno 69% zgrada. U okolici satelitska naselja. B. se razvio na križanju važnih trg. putova između Rajne i Labe te između Sjev. mora i j Njemačke. Spominje se od 787. (utemeljenje biskupije); 965. car Oton I. podjeljuje mu trg. povlastice; 1186. grad. povlastice daruje mu car Fridrik I. Barbarossa. Od XII. st. važno središte pom. trgovine. Od 1255. član Hanze; 1646–1803. država grad. God. 1815. (kao slobodni hanzeatski grad) postaje član Njem. saveza. U revoluc. pokretu spartakovaca 1919. u B. je kratkotrajno proglašena sovj. republika. U II. svj. ratu teško razoren u savezničkim bombardiranjima.