časopis, periodička publikacija, vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovitim razmacima kraćim od godine, duljim od tjedan dana, a namijenjena priopćavanju ostvarenja iz znanosti, umjetnosti, sporta, zabave i dr. Često glasilo društva, udruge, ustanove i sl. Povezanost pojedinih svezaka (brojeva) obično se ne očituje samo naslovom i tekućom numeracijom nego i sadržajem i vanjskim oblikom. Prema sadržaju razlikuju se općekulturni, popularno-znanstveni, znanstveni časopisi te revije i magazini. Časopis se javlja u Europi u XVII. stoljeću uporedo s pojavom akademija. U prvoj polovini XVII. i tijekom XVIII. stoljeća znanstveni časopis odlikuje se bibliografskim karakterom, on je prije svega izvor informacija o novim knjigama, bilo kao priopćenje o izlasku određene knjige ili kao prikaz sadržaja i ocjena knjige. Prvi časopis javlja se u Francuskoj: Denis de Sallo izdaje enciklopedijski Journal des sçavans (1665, kasniji naziv Journal des savants), koji je uz ostalo objavljivao katalog važnijih knjiga tiskanih u Europi, donoseći ne samo naslove nego i recenzije. Royal Society u Londonu pokreće prvi engleski časopis Philosophical Transactions (1665); prvi talijanski časopisi su Atti (1667), objavljuje ih Academia del Cimento u Firenzi, te Giornale de’ letterati (1668), koji izlazi u Rimu, po uzoru na francuski Journal des savants. Prirodoslovna akademija u Halleu objavljuje prvi njemački časopis Miscellanea curiosa medico-phisyca (1670). Godine 1672. javlja se prvi pravni časopis, francuski Journal du Palais, te prvi časopis za zabavu, Mercure Galant (1672, od 1714. pod naslovom Mercure de France); donosi vijesti, anegdote i kratke stihove. Krajem XVII. i tijekom XVIII. stoljeća i većina ostalih europskih zemalja pokreće prve časopise: Holandija (1692), Švicarska (1703), Danska (1720), Španjolska (1726), Švedska (1733), Rusija (1755), Belgija (1756), Norveška (1760), Portugal (1779), Mađarska (1781) i Poljska (1782). U SAD-u se 1741. javljaju American Magazine Andrewa Bradforda i General Magazine and Historical Chronicle Bena Franklina; u Indiji i Kini prvi časopisi izlaze na engleskome: Asiatic Miscellany (1785) i Calcutta Monthly Register (1790) te Chinese Monthly Magazine (1815). U XVIII. stoljeću javljaju se prvi specijalizirani časopisi (pravni, medicinski, časopis za prirodne znanosti), a nakon Francuske revolucije i časopisi s političko-revolucionarnim tekstovima. U XIX. stoljeću svoje su prve časopise dobili Česi (1806), Grci (1811), Hrvati (1815), Islanđani (1817), Slovenci (1819), Južnoafrikanci (1824), Rumunji (1836), Finci (1841), Bugari (1842), Srbi (1843), Japanci (1867) i Crnogorci (1871). Tijekom XIX. stoljeća raste popularnost časopisa, povećavaju se naklade. Popularni njemački Die Gartenlaube (1853–73) dostiže nakladu od 382 000 (1875). Značajan je razvoj književnih časopisa koji postaju forum za suvremena pitanja, politiku, književnost, umjetnost i sl. Broj časopisa je od 100 naslova (1800) narastao na 10 000 naslova (1900) te na 100 000 (1950). Broj časopisa udesetostručuje se svakih 50 godina i do kraja XX. stoljeća očekivao se oko 1 milijun. Tijekom XX. stoljeća broj časopisa raste golemom brzinom, i nema znanstvene discipline ni stručne udruge koje nema jedno ili više glasila. Povećava se raznolikost, širina i kvaliteta informacija u časopisima. Lakše snalaženje u mnoštvu specijaliziranih znanstvenih časopisa omogućuju časopisi sažetaka objavljenih članaka. Poznati su Chemical Abstracts, Excerpta Medica, Biological Abstracts i dr. Članci u znanstvenim časopisima glavni su izvor znanstvenih informacija, koje brzo zastarijevaju. Brzinu novih rezultata istraživanja prate elektronički časopisi, dostupni isključivo putem mreže, najčešće Interneta. Njima se uglavnom služe znanstvenici iz područja prirodnih znanosti. U Hrvatskoj prvi časopis izlazi 1815. na njemačkom jeziku (Agramer Theater Journal); prvi časopis na hrvatskom jeziku → Danicu pokreće → Ljudevit Gaj 1835. kao prilog Narodnim novinama. Prvi stručni časopis Gospodarski list izlazi 1842, kao i smotra za književnost, umjetnost i narodni život → Kolo. U Zadru se javlja Zora dalmatinska (1844), prvi hrvatski časopis u Dalmaciji, te Pravdonoša (1851), prvi pravni časopis u Hrvata. U drugoj polovini XIX stoljeća javljaju se znanstveni časopisi: → Arkiv za pověstnicu jugoslavensku (1851), pedagoški časopis Napredak (1859), Književnik (1864) te Vienac – središnji književni časopis XIX. stoljeća (izlazi od 1869). Do kraja XIX. stoljeća brojna znanstvena i strukovna udruženja pokreću svoja glasila, a početkom XX. stoljeća i političke stranke: pravaši izdaju Hrvatsku smotru (1906), socijalisti Novo društvo (1918), a Hrvatsko-srpska koalicija Zvono (1907) i Jug (1911). Javljaju se humoristički časopisi, najpoznatije su Koprive (1906); iste godine izlazi i važan književni časopis Suvremenik. U prvoj polovini XX. stoljeća javljaju se ženski ilustrirani časopisi: Ženski svijet (1917) i Ženski list (1925). Nakon II. svjetskog rata zamjetna je pojava književnih časopisa u svim većim kulturnim središtima. Mnogi su časopisi djelovali na javnost i društvene procese te okupljali istomišljenike, oblikujući smjerove u književnosti ili filozofiji, kao → Krugovi (1952), Razlog (1961) ili Praxis (1964). Ubrzani razvoj znanosti, osobito u drugoj polovini XX. stoljeća, povećava broj znanstvenih časopisa, posebno s područja medicine i prirodnih znanosti.