depresija (lat.) 1. ekon Najniža točka poslovnoga ciklusa. Razdoblje niske razine proizvodnje, velike nezaposlenosti, neiskorištenih proizvodnih kapaciteta i propadanja mnogih poduzeća. Do najteže je depresije u XX. stoljeću došlo 1930-ih (Velika depresija). Rezultat je stabilizacijske politike u drugoj polovini XX stoljeća da periodički padovi poslovne aktivnosti zadržavaju blaža obilježja recesije. 2. geogr Kopnena ili jezerska površina niža od razine mora, Najdublja depresija je → Mrtvo more (-396 m), a najprostranija Kaspijska depresija (→ kriptodepresija). 3. geol Uleknuće, udolina; dio kopna ispod razine mora, tj. ispod 0 metara apsolutne visine. 4. meteor Područje niskog tlaka (ciklona). 5. fiz Smanjeni tlak, niži pritisak od normalnog, kada živa u užem kraku spojenih cijevi stoji niže nego u širem. Depresija ledišta jest pojava sniženja točke smrzavanja (ledišta) čiste tekućine kada se u njoj otapa druga tvar. Sniženje točke ledišta razmjerno je broju otopljenih čestica. Mjerenje točke ledišta može poslužiti za određivanje relativne molekulske mase nepoznate tvari. 6. med Potišteno duševno stanje, klonulost, snuždenost, utučenost, tjeskoba, bezvoljnost; apatija. Malaksalost, smanjenje vitalnosti. Duševna potištenost, utučenost, tjeskoba, negativno duševno stanje koje se očituje u gubitku zanimanja i volje za rad, u prevladavanju mučnih i nelagodnih emocija, naviranju neugodnih sjećanja i slutnji, uz sporost mišljenja, usporenje psihomotorike, slabljenje orijentacijskih sposobnosti. Može biti normalno prolazno stanje kao posljedica psihičkih šokova ili je simptom nekih psihoza (npr. manično-depresivne psihoze). 7. astron Položaj nebeskog tijela ispod horizonta izražen u stupnjevima (negativna visina). Depresija horizonta je kut između astronomskog i prividnog horizonta neke zemljopisne točke, tj. mjesta na Zemlji.