dvolom

dvolom, pojava da se zraka svjetlosti lomi i razdvaja u dvije prolaskom kroz anizotropno sredstvo (neki kristali, na primjer kalcit ili islandski dvolomac). Može se pojaviti i u izotropnim sredstvima ako su izložena tlaku (dvolom deformacije), djelovanju električnoga (Kerrov efekt) ili magnetskoga (Cotton-Moutonov, Majoranin efekt) polja. S obzirom na dvolom postoje dvije vrste kristala. Jedni su jednoosni (na primjer kalcit, kvarc, turmalin), to jest jedna zraka se u svim smjerovima širi istom brzinom i ima isti indeks loma (redovna ili ordinarna zraka), dok se drugoj indeks loma mijenja (izvanredna ili ekstraordinarna zraka). Drugi kristali (na primjer selenit) lome i razdvajaju zraku svjetlosti u dvije izvanredne zrake. To su dvoosni kristali. Dvolom svjetlosti prvi je otkrio danski profesor medicine i geometrije Erasmus Bartholinus (Rasmus Bartholin, 1669), a prvi ga je proučavao → Christiaan Huygens.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: