Gibraltarska vrata

Gibraltarska vrata (arapski: Bab al-Zakak, latinski: Fretum Herculeum ili Fretum Gaditanum), morski prolaz između europske i afričke obale koji spaja Sredozemno more na istoku s Atlantskim oceanom na zapadu. Proteže se u duljini od 60 km, na najužem mjestu, između rta Marroquí (također → Tarifa, Španjolska) i rta Cires (Maroko), širok 13 km, na zapadnom atlantskom ulazu (rt Trafalgar, Španjolska – rt Spartel, Maroko) širok 43,5 km, na istočnom sredozemnom ulazu (rt Europa, Gibraltar – rt Almina, Ceuta) širok 23 km. Dubina mora povećava se od zapada prema istoku. Plitak (300 m) gibraltarski prag sprječava prodor hladne duboke atlantske vode u Sredozemno more. U dubini preko praga teče slanija (gušća, teža) voda Sredozemnoga mora u Atlantik, dok pri površini ulazi atlantska voda u Sredozemno more. Atlantik pritom nadopunjuje Sredozemno more koje bi, da je zatvoreno, zbog manje prihrane vode (oborine i tekućice) u odnosu na gubitke (isparavanje), presušilo. Slane naslage na dnu Sredozemnoga mora svjedoče da se to u geološkoj prošlosti događalo. Gibraltarska vrata strateški su i prometno važna. Dnevno prolazi 200-tinjak trgovačkih brodova, najviše tankera. Luke: → Gibraltar (Velika Britanija), → Algeciras i → La Línea (Španjolska), → Tanger (Maroko), uz istočni ulaz na afričkoj obali → Ceuta (Španjolska). Nakon osnivanja feničkoga Tartessosa (Gádir, Gades, civitas Gaditanorum, suvremeni → Cádiz) oko ←1000. godine prolaz je zvan imenom toga grada. Drevni Grci nazivali su ga i Kronosova ili Heraklova vrata. U antičko doba na istočnom ulazu nalazio se kraj dobro poznata svijeta. → Heraklovi stupovi