Glastonbury, ostaci opatije
Glastonbury, turist. i festivalski grad u Somersetu u jz Engleskoj; o. 9000 st. Trgovište, kožna i obućarska ind. Hodočasničko mjesto kršćana vezano uz legendu (iz XIII. st.) prema kojoj je u I. st. Josip iz Arimateje ovdje osnovao prvu crkvu u Engleskoj i sa sobom donio Isusov kalež ili sveti gral (ta se legenda upleće u ranije arturijanske). Turizam je vezan i uz vjersko-mističnu keltsku i ranosrednjovj. predaju; iz one o kralju Arturu, ovdje je otok Avalon (naziv prema kelt. polubogu Avallocu, vladaru podzemlja, stoluje na otoku – mjesnom brdu Tor). Važno sveto mjesto u pretpovijesti, najviše dominantno brdo Tor (najprije povezano s Velikom majkom, potom s prelaskom u zagrobni svijet), isprva priobalni otok, potom (more se postupno povlačilo) uzvisina u močvarnom priobalju. U blizini ostaci sela na umjetnom otoku (gaelski crannog); utvrđeno kružno područje od 1 ha sa 70-ak kuća, na vrhuncu od ←I. st. do I. st. Keltski samostan i crkva vjerojatno od IV. st., navodno sadržavala grob sv. Patrika. Saksonski kralj 712. podiže prvu kamenu crkvu, u X. st. prerasta u benediktinsku opatiju (St. Mary). Od XI. st. opatija je jedno od najbogatijih i najutjecajnijih engl. vjerskih središta. U njoj je bilo više kralj. i svetačkih grobnica, pa i one Artura i Guinevre (zemni ostaci otkriveni i pripisani njima 1191). G. gubi na važnosti nakon progona rimokatolika i raspuštanja samostana 1530-ih za Henrika VIII. Nakon ukidanja opatije 1539. od vjerskih objekata ostaju ruine. U XX. st. dijelovi opatije rekonstruirani i konzervirani.