Srijemska Mitrovica
Srijemska Mitrovica (srp. Sremska Mitrovica; lat. Sirmium; mađ. Szávaszentdemeter; njem. Syrmisch Mitrowitz;), grad u Vojvodini, Srbija; 39 041 st. Leži u jugozap. dijelu Srijema, na Savi, na želj. pruzi Beograd–Zagreb. Srednjovj. naselje nastalo na ostacima rim. Sirmiuma. Ime dobila prema benediktinskom samostanu sv. Demetrija (Dmitrovica, Mitrovica). Poljoprivr. okolica; uzgoj žitarica, voća, stočarstvo. Vađenje pijeska i šljunka; brodogradilište riječnih brodova. Prehr., tekst., drvna, metalurška ind., ind. papira i celuloze, obuće. Cestama i željeznicom povezana s Beogradom i Novim Sadom; riječna luka. Turizam. Nekoliko fakulteta, poljoprivr. institut; kazalište Grad. muzej, galerija slika. Kat. crkva iz XIX. st., pravosl. crkva iz XVIII. st., dio kršć. bazilike sv. Dimitrija iz V. st. U blizini grada NP Fruška gora i specijalni rezervat prirode Zasavica. U ←I. st. osnovano naselje Sirmium; prijestolnica rim. provincije Donje Panonije. Razorena u VI. st. u provali Avara. Važna uloga u vrijeme hrv.-ug. vladara Ludovika I. Anžuvinca. Razvija se kao trg.-prom. središte i dubr. trg. kolonija. Pod tur. vlašću od XVI. do XVIII. st.; nakon oslobođenja 1718. u sastavu Voj. krajine. Nakon njezina ukidanja 1881. pripojena Hrvatskoj. Dobiva status grada u XIX. st.; doseljivanje Hrvata, Nijemaca, Mađara, Rusina i Židova. Nakon I. svj. rata u sastavu Kraljevine SHS, 1941–44. u sastavu NDH, nakon 1945. dio Autonomne pokrajine Vojvodine.