kora, Zemljina, vanj. površinski sloj Zemlje, ali i drugih terestričkih planeta, dio Zemljine litosfere koju k. gradi zajedno s gornjim dijelovima plašta. Sastavljena od krutih, manje gustih i hladnijih materijala drugačijeg kem. i mineralnog sastava u odnosu na materijale u unutrašnjosti Zemlje, k. je krajnji vidljiv rezultat složenih procesa diferencijacije Zemlje. Baza kore definirana je Mohorovičićevim diskontinuitetom, iznad k. dolaze hidrosfera i atmosfera, a ispod nje plašt. Dva su osnovna tipa kore nastala potpuno drukčijim geol. procesima: 1. oceanska k. (sima), 5–10 km debela, gustoće oko 3,3 gcm-3, ugl. sastavljena od bazičnih stijena – bazalta, dijabaza, gabra – i izgrađuje čvrstu podlogu oceana. Većina današnje oceanske k. mlađa je od 200 mil. god. i kontinuirano nastaje i razara se unutar ciklusa tektonike ploča; 2. kontinentalna k. (sial), 20–80 km debela, manje gustoće nego oceanska k., najdeblja ispod planinskih lanaca, ugl. sastavljena od granita i sedimentnih stijena. Izgrađuje konsolidirane kontinentalne dijelove Zemljine površine i plitkomorska područja kontinentalnog šelfa. Najstarije stijene na Zemlji nalaze se u stabilnim jezgrama kontinentalne k. jer ona zbog svoje manje gustoće ne subducira i ne razara se. Budući da se neprekidno stvara, količina kontinentalne k. povećava se tijekom vremena.