Slavonski Brod

Slavonski Brod
Slavonski Brod (prije Brod na Savi), grad te gradsko upravno i županijsko središte, u Brodsko-posavskoj županiji, 92 km jugozapadno od Osijeka i 56 km istočno od Nove Gradiške. Leži u podnožju Dilja uz rijeku Savu na 96 m nadmorske visine. Grad ima 53 531, a gradsko upravno područje 59 141 stanovnika (2011). Nalazi se na važnom prijelazu (odatle naziv) preko rijeke Save; prometno križište (željeznička pruga Zagreb–Beograd, autocesta Zagreb–Lipovac /A3/), međunarodna riječna luka, granični prijelaz za BiH. Industrijsko središte; metaloprerađivačka (privatizirani dijelovi bivšega velikog poduzeća Đuro Đaković), drvna, prehrambena, tekstilna i industrija građevinskoga materijala. Strojarski fakultet Osječkoga sveučilišta (osnovan 1962), Visoka učiteljska škola; Muzej brodskoga posavlja, Povijesni arhiv, Državni arhiv, neoklasicistička kuća Brlić (1885) i dr. Župna crkva sv. Stjepana Kralja (1754), franjevački samostan i crkva Presvetoga Trojstva (XVIII. st.); tvrđava Brod (1715–80; spomenik nulte kategorije). Tragovi naseljenosti iz neolitika. Područje grada i okolice naseljavaju Kelti, Iliri (Breuci), Rimljani (naselje Marsonia) i Slaveni (od VI. st.). Prvi se put u pisanim izvorima spominje 1244. u povelji Bele IV. Tvrđava Brod ima kvadratni tlocrt, utvrđena je s četiri bastiona, tri revelina i tri obrambena pojasa te sustavom obrambenih jarka (koji joj daje karakterističan zvjezdoliki tlocrt), što joj je
trebalo pomoći u borbi protiv Osmanlija, no oni su ju osvojili 1536. i vladali brodskim područjem do 1691 (kadiluk u Požeškom sandžaku). U Vojnoj krajini Brod je prvo bio brodska kapetanija (od 1735), zatim brodska pukovnija (od 1747) i slobodni vojni komunitet (od 1753). Status grada stekao je 1871. Nosio je ime Brod na Savi (1871–1934). Sjedište je županije od 1993. Stradao je u Domovinskom ratu (napadi sa područja BiH).
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: