tropski ciklon

tropski ciklon, satelitska snimka harikena Katrina, 29. kolovoza 2005.
tropski ciklon (također ciklon), vrlo intenzivni poremećaji u atmosferi s izrazitim spiralnim strujanjem zraka; jedna od najintenzivnijih prir. nepogoda na Zemlji. Javljaju se u tropima, katkad i u višim geogr. širinama; ne javljaju se u ekvatorijalnom pojasu, između 5° sjev. i 5° juž. geogr. širine. Nastaju daleko od kontinenata (najmanje 250 nautičkih milja od najbližega kopna), iznad toplih dijelova oceana (minimalna temp. vode 26,5 °C). Najčešći na sjev. polutki (gotovo 50 ciklona godišnje) i zap. obalama oceana (Meks. zaljev, Karipsko more, zap. Pacifik i Indij. ocean). Ne javljaju se u područjima hladnih morskih struja. U Atlantiku se javljaju u razdoblju V–XI. mjeseca, na Tihom oceanu VI–XII. mjeseca. Poznati pod različitim nazivima; na zap. obalama sjev. Tihog oceana i u juž. Tihom oceanu tajfuni, na Filipinskim otocima baguios, u ist. dijelu sjev. Tihog oceana, u Sr. Americi i na Atlantiku hariken (eng. hurricane), u Indij. oceanu cikloni, a u Australiji willywillies. Ima pravilan kružni oblik; prosj. promjer o. 1500 km. U središtu je područje najnižeg tlaka; zbog velike horizontalne razlike tlaka zraka, vjetar puše orkanskom brzinom (više od 120 km/h). Ta brzina raste od periferije prema središtu. Središte ciklona naziva se oko; brzina vjetra naglo opada. Najjači vjetar puše s od centra samog ciklona. Najviše kiše padne oko samog središta. Cikloni se sporo kreću; prosječna dnevna brzina gibanja 16–24 km, traju u prosjeku 6 dana (u ekstremnim situacijama do 2 tjedna). Uvijek se kreću od I prema Z; na sjev. polutki skreću prema S, na južnoj prema J. Nailaskom na kopno “gase” se zbog velikog trenja s podlogom i smanjenja dotoka vodene pare. Ciklon na svojem putu potiskuje more ispred sebe tvoreći val koji u obalnom području može nanijeti materijalne štete i ljudske žrtve. Danas se kretanje ciklona prati s pomoću satelita. Cikloni se od 1950-ih klasificiraju na osnovi brzine vjetra (Saffir–Simpsonova ljestvica od 1 do 5). Katastrofalne posljedice ciklona na niskim obalama (Meks. zaljev, Bangladeš itd.). Jugoist. Azija područje je s najvećim brojem trop. ciklona u svijetu, najčešće na Filipinima. SAD je među najugroženijim državama. Najjači ciklon (hariken) u povijesti bio je 1988. pod nazivom Gilbert, pri brzini od 350 km/h opustošio je obale Jamajke i Meksika. God. 1970. Bangladeš je pogodio tajfun koji je usmrtio o. 300 000 ljudi i oštetio o. 400 000 stamb. objekata. U harikenu iz lipnja 1957. u području Meks. zaljeva opustošen je i potopljen obalni pojas amer. sav. država Texas i Louisiana širok 50–100 km, 2005. hariken Katrina proglašen je najvećom prir. katastrofom u povijesti SAD-a, a Wilma najjačim trop. ciklonom na Atlantiku u povijesti.