Sichuan

Sichuan, hram u Chengduu

Sichuan, Huanglong

Sichuan, Dujiangyan, most Anlan
Sichuan (prema W.-G. Szechuan ili Szechwan), provincija u juž. Kini; 491 146 km2 (2. po veličini), 83 725 263 st. (najnaseljenija kin. provincija). Na S graniči s provincijama Qinghai, Gansu i Shaanxi, na I s Hubei i Hunan, na J sa Guizhou i Yunnan, a na Z s Tibetom. Gl. grad Chengdu (3 950 437 st.). Planinsko područje na S (gorje Tsinling), SI (Ta-pa), J (Ta-lou), I (Wu) i Z (Ta-hsüeh, s najvišim vrhom provincije Minya Konka, 7590 m). Sred. dijelom proteže se Crvena zavala (gosp. središte provincije); juž. dijelom zavale teče plovna r. Chang Jiang (Yangtze) s pritocima Min, Tuo i Jialing. Poljodjelstvo uz natapanje; uzgoj riže (ljeti), pšenice (zimi), šećerne trske, kukuruza, slatkoga krumpira, duhana, pamuka, čaja i voća (limun, jabuke, kruške). Stočarstvo (govedo, ovce, jak i svinje). Bogatstvo šuma na I i Z. Bogata ležišta ugljena, nafte, zemnoga plina, željezne rude, bakra, nikla, cinka, olova i soli osnova su za razvoj industrije (kem., tekst., petrokem. i dr.). Proizvodnja svile i porculana (duga tradicija). Veći gradovi:, Zigong (689 961 st.), Neijiang (546 854) i Nanchong (204 368). Dolina Jiuzhaigou na S, dolina Huanglong na SZ (od 1992) te sustav za natapanje Dujiangyan (od 2000) na Uneskovu su popisu zaštićene baštine. U posjed Kine dolazi za vladavine dinastije Qin (←221–←206). U III. st. središte nezavisnoga kraljevstva Shu. Za dinastije Song (960–1279) dobiva današnje ime.