lutecij (novolatinski: lutetium), znak Lu, kemijski element iz III. skupine periodnoga sustava (redni broj 71, relativna atomska masa 174,97). Srebrenasto-bijela kovina iz skupine lantanoida. Prvi put izoliran 1907, ime dobio po latinskom nazivu Pariza (Lutetia), rodnom gradu… Nastavi čitati →
lutein (lat.), crvenkastožuta boja iz karotena, lišća biljaka i iz žumanca.
luteranske crkve, kršć. crkve nastale reformatorskom djelatnošću M. Luthera. Izvor vjere su Biblija i luteranski vjeroispovjedni spisi (Augsburška konfesija, Lutherov Mali i Veliki katekizam i dr.). Crkv. ustrojstvo ugl. je biskupsko-sinodalno. Broj vjernika luteranskih crkava doseže o. 75… Nastavi čitati →
Lutfi-paša (puno ime Hađi Luţfî-pađa ibn ‘Abdulmu‘în), osman. pisac i veliki vezir (?, 1488 – Dimotika, 1564). Podrijetlom Albanac. Pisao na arap. i tur. jeziku. Najpoznatija su mu djela: Knjiga žalosti i Povijest Osmanskog Carstva.
Luther, Martin, njemački vjerski reformator (Eisleben, 10. XI. 1483 – Eisleben, 18. II. 1546). Začetnik reformacije u Njemačkoj i središnje ličnost protestantskoga pokreta uopće. Isprva redovnik augustinac (1505); profesor Svetoga pisma u Wittenbergu, postao i… Nastavi čitati →
Luthuli (Lutuli), Albert John Mvumbi, južnoafrički političar (Groutville, kraj Bulawaya, Rodezija, oko 1898 – Stanger, od 2006. KwaDukuza, 21. VII. 1967). Misionar i učitelj Američke kongregacijske crkve, jedan od vođa pokreta protiv apartheida, zagovarao nenasilne, gandijevske metode… Nastavi čitati →
lutiti, sitnozrnate sedimentne stijene koje se sastoje od čestica manjih od 0,06 mm, tj. siltova i/ili glina. Stijene homogene teksture su siltiti ili muljnjaci, a lisnate šejlovi.
lutkarstvo, kaz. djelatnost u kojoj umjesto glumaca nastupaju lutke; lutkarska umjetnost koja obuhvaća izradu lutaka s kostimografijom i scenografijom, njihovu animaciju s kaz. dramaturgijom i postavljanjem na scenu. Javlja se od jednostavnih oblika predstava sa samo nekoliko lutaka, na… Nastavi čitati →
lutnja (talijanski iz arapskoga), lauta, u staroj dubrovačkoj književnosti leut. Žičano trzačko glazbalo perzijsko-arapskoga podrijetla, u XIV. stoljeću preko Španjolske i Sicilije prošireno Europom. Dolazi u više varijanti, kojima je zajednički polukruškasti trbušasti rezonator s gornje strane zatvoren ravnom daščicom,… Nastavi čitati →
Luton, grad u grofoviji Bedfordshire, jugoist. Engleska, 40 km sz od Londona, na r. Lea i gl. engl. autocesti (M1); 193 700 st. Ind. motornih vozila, šešira. Zračna luka. Od XVII. st. poznat po proizvodnji slamnatih šešira.
Lutosławski, Witold, poljski skladatelj (Varšava, 25. I. 1913 – Varšava, 9. II. 1994). Studirao u Varšavi. Vodio tečajeve iz kompozicije i predavao o suvremenoj glazbi na više sveučilišta i konzervatorija u Europi i SAD-u. Dobio… Nastavi čitati →
lutrija (tal.), vrsta igre na sreću ždrijebanjem srećki, kupona, listića, brojeva i sl. koji donose jedan (glavni) ili više zgoditaka. Prastara igra, u rim. doba organizirana i od države radi namirivanja proračuna. U zemljama Zapada države nadziru nac. lutriju, a… Nastavi čitati →
Lutyens, (Agnes) Elisabeth, engleska skladateljica (London, 9. VII. 1906 – London, 14. IV. 1983). Studirala u Parizu i Londonu. Među prvim engleskim skladateljima primjenjivala 12-tonsku tehniku. Autorica je šest opera, dvadesetak orkestralnih i niz djela… Nastavi čitati →
Lutyens, Edwin, engl. arhitekt (London, 29. III. 1869 – London, 1. I. 1944). U duhu umjerenog eklekticizma projektirao javne objekte (vladine upravne zgrade u New Delhiju), umj. institucije (Umj. galerija u Johannesburgu) te crkve i izložbene paviljone.
Lutynia (njem. Leuthen), naselje z od Wrocława, Poljska. Tijekom Sedmogodišnjega rata ondje je 5. XII. 1757. pruski kralj Fridrik II. Veliki porazio brojčano premoćnije austr. postrojbe.
Luvijci, indoeur. narod nastanjen u ←II. tisućljeću. u jugoist. dijelu Male Azije. Srodan Hetitima i u sastavu hetitske države. Jezični zapisi sačuvani su na posebnom luvijskom hijeroglifskom pismu, te na klinopisnom luvijskom; drži se da zapisi predstavljaju dva dijalekta.
Luvua, rijeka u DR Kongu, odvirak jezera Mweru. Duga 350 km. Kod gradića Ankora utječe u → Lualabu.
Luxembourg, najveća belg. provincija; 4441 km2, 256 000 st. Veći dio (o. 3/4 površine) provincije obuhvaća brdovito područje Ardena (do 600 m) kojim teku veće rijeke: Ourthe, Semois i Lesse, pritoci Meuse (Maas). Šumovito područje, ograničena… Nastavi čitati →
Luxembourg, također Lëtzebuerg, gl. grad Luksemburga, na sutoku Alzettea i Pétrussea; 76 700 st. Upravno, prom. (željeznica, cesta), ekon. i financ. središte svj. značenja. Turizam. Sveučilište (1958). Sjedište Eur. investicijske banke i Eur. suda pravde i nekoliko drugih… Nastavi čitati →
Luxembourg, Palais du, palača u Parizu građena 1615–27. prema nacrtima franc. graditelja Salamona de Brossea za Mariju Medici; za Franc. revolucije tamnica, pa sjedište Direktorija; od poč. XIX. st. do II. svj. rata Musée du Luxembourg; od 1958.… Nastavi čitati →
