Švapsko ogledalo, srednjovj. prav. knjiga, nastala o. 1275. u Augsburgu, rad nepoznatog autora. Upotrebljavala se u južnonjem. i austr. državama. U jednom od rukopisa Š. o. (pohranjenom u Sankt Gallenu) sadržan je opis ustoličavanja koruških vojvoda.
Švedska, država u sjevernoj Europi, graniči s Norveškom na sjeveru i zapadu, Finskom na sjeveroistoku; izlazi na Baltičko more i Botnički zaljev na istoku, a na jugozapadu na Kattegat i Skagerrak, dok je od Danske na jugu dijeli i… Nastavi čitati →
švedska gimnastika, autohtoni sustav tjelesnog vježbanja koji se pod vodstvom Henrika Linga (1776–1839) počeo razvijati poč. XIX. st. Osnovni joj je cilj razvoj tijela s pomoću racionalnog vježbanja utemeljenoga na znanstv. osnovi. Ling je svaku vježbu analizirao s anatomskoga,… Nastavi čitati →
švedska glazba. Uz nešto kratkih pisanih tekstova, o glazbi u Švedskoj do XI. st. svjedoče ugl. arheol. spomenici – špiljski crteži, ostaci glazbala, a o društv. položaju glazbe obavještavaju islandske sage. Glazba je imala magično-kultno značenje, od glazbala su se… Nastavi čitati →
švedska književnost. Počeci švedske književnosti, u vikinškom razdoblju, sežu u IX. stoljeće. Iz ranoga srednjovjekovnog doba sačuvani su tragovi pismenosti u posebnom tipu znakova, takozvanih runa, uklesanih i urezanih na kamene spomenike i metalne predmete. Procesi kristijanizacije od… Nastavi čitati →
švedske ljestve, pomoćna gimnastička sprava u obliku ljestava pričvršćenih za zid, visine 2,60 m, širine 1 m, i s razmakom između prečki od 15 cm. Primjena raznovrsna.
švedski jezik, jedan od skandinavskih jezika, iz germ. skupine indoeur. jezika; p. 10 mil. govornika (u Švedskoj 9 mil., ostalo u Finskoj i među iseljeništvom u Sjev. Americi). Najstariji su zapisi runski, iz IX. st. i mlađi (do prve… Nastavi čitati →
Šveđani, sjevernogerm. narod, većinski u Švedskoj, nac. manjina u Finskoj (5,5%); ukupno o. 10 mil. pripadnika – u skandinavskim zemljama i s velikom dijasporom u SAD-u, kamo se u razdoblju 1860–1910. iselilo o. 1. mil. Šveđana. Prvi se put… Nastavi čitati →
Švejk, gl. lik romana Doživljaji dobrog vojaka Švejka za vrijeme svjetskoga rata (1920–23) češ. pisca J. Hašeka (1883–1923). Pučki mudrijaš i gradski pivopija, sentimentalan preprodavač pasa i kućni poslužitelj zapostavljenih dama, lik obogaćen iskustvom rođaka sa sela čije pouke… Nastavi čitati →
Šverko, Radojka, hrvatska pjevačica zabavne glazbe (Pazin, 9. IV. 1948). Isprva članica pulskoga sastava Istrakord. Od 1969. zapaženo nastupala i na međunarodnim festivalima, od Kanarskih otoka do Japana. Pjevala je i glumila u poznatim rock-operama Gubec–beg i Grička vještica.
Švertasek, Bojana, hrvatska kiparica i keramičarka (Zagreb, 28. V. 1952). Diplomirala slikarstvo na Akademiji u Zagrebu 1977, školovala se u Pragu u atelijeru za staklo S. Lebenskog 1985. Izrađuje keramičke i staklene skulpture slobodnih asocijativnih oblika.
Švertasek, Ivan, hrvatski slikar i keramičar (Đurđenovac, 6. VII. 1922 − Zagreb, 6. I. 2009). Diplomirao na Akademiji u Zagrebu 1946. Bio je profesor na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (1951–85). Član grupe Mart. Slikao stilizirane… Nastavi čitati →
Švicarci, narod i državljani Švicarske; nacija koju čine pripadnici etnički različitih skupina koji govore njem., franc., tal. i retoromanskim jezikom. Povijesno sastavljeni od različitih keltskih, germ., romanskih i romaniziranih plemena, te u podjednakom omjeru od pripadnika kat. i protest.… Nastavi čitati →
Švicarska, država u srednjoj Europi, graniči s Francuskom na zapadu i sjeveru, Njemačkom na sjeveru, Austrijom i Lihtenštajnom na istoku, te Italijom na jugu.
Prirodna obilježja
Prostor Švicarske obuhvaća tri prirodno-geografske cjeline: Juru na SZ (700–800 m), švicarsku visoravan… Nastavi čitati →
Švicarska garda, švic. plaćeni vojnici namijenjeni tjelesnoj straži franc. kraljeva (do 1830), odn. tjelesnoj straži papa (od pape Julija II., 1503–13).
švicarska glazba. Do XIX. st. glazb. život i glazb. kultura na području današnje Š. bili su obilježeni utjecajima iz matičnih zemalja triju jezičnih skupina – talijanskima, francuskima i njemačkima. Glazba se stoljećima njegovala u samostanima i biskupskim sjedištima. Istaknuta središta… Nastavi čitati →
Švicarska Jura, planinski masiv u sjeverozap. Švicarskoj, dio planinskog sustava Jure koji se proteže ist. Francuskom i sjeverozap. Švicarskom. Pruža se od r. Rajne do r. Rhône u smjeru SI–JZ. Najviši vrhovi: Mont Tendre (1683 m) i La Dôle… Nastavi čitati →
Švicarski nacionalni park (njem. Schweizerische National Park; fran. Parc National Suisse; tal. Parco Nazionale Svizzero), NP u kantonu Graubünden, jugoist. Švicarska. Pruža se duž švic.-tal. granice, 24 km si od Saint Moritza. Osn. 1914, povećan 1954. Obuhvaća 169 km2… Nastavi čitati →
Šwjela, Bogumił (Gottlieb Schwela), lužičkosrpski filolog i književnik (Schorbus, 5. IX. 1873 – Naumburg, 20. V. 1948). Evangelički svećenik, među utemeljiteljima lužičkoga društva Domowina (1912). Pisao udžbenike lužičkoga jezika, dopunio rječnik A. Muke i napisao Poredbenu gramatiku gornjolužičkoga i donjolužičkoga (1926) i dr.
