BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Wieschaus, Eric, američki biolog (South Bend, Indiana, 7. VI. 1947). Diplomirao biologiju na Sveučilištu Notre Dame. Radio u Zürichu i Heidelbergu, po povratku u SAD profesor na Sveučilištu Princeton. Za otkriće da geni nadziru embrijski razvoj, podijelio Nobelovu nagradu… Nastavi čitati →
Wiesel, Torsten Nils, švedski neurobiolog (Uppsala, 3. VI. 1924). Istraživač na Karolinškom institutu u Stockholnu, profesor neurobiologije na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu i Harvardovu sveučilištu. Proučavao funkciju mozga, napose vidnoga korteksa; 1981. podijelio s → D. H.… Nastavi čitati →
Wilkins, Maurice Hugh Frederick, britanski fizičar i molekularni biolog (Pongaroa, Novi Zeland, 15. XII. 1916 – London, 5. X. 2004). Doktorirao fiziku na Sveučilištu u Birminghamu (1940). Sudjelovao u projektu Manhattan radeći na separacijama izotopa. Nakon rata radio na… Nastavi čitati →
Willis, Thomas, engleski liječnik (Great Bedwyn, 27. I. 1621 – London, 11. XI. 1675). Profesor prirodne filozofije u Oxfordu, potom praktični liječnik u Londonu. Pristaša ijatrokemije, prvi primijetio slatkoću mokraće dijabetičara, prvi opisao babinju groznicu, mijasteniju gravis i progresivnu… Nastavi čitati →
Wilson, Edmund Beecher, amer. biolog (Geneva, Illinois, 19. X. 1856 – New York, 3. III. 1939). Prof. na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Proučavao tjelesne i zametne stanice, oplodnju i partenogenezu. Proučavao diobu i dozrijevanje spolnih stanica te spolne kromosome.
Wolff, Kaspar Friedrich, njem. anatom (Berlin, 18. I. 1733 – Petrograd, 22. II. 1794). Voj. liječnik, prof. anatomije u Petrogradu. Jedan od osnivača moderne embriologije. Odbacio teoriju preformacije tumačeći razvitak organizma epigenezom, tj. postavkom da se u embrionalnom životu… Nastavi čitati →
Wright, Sewall, američki genetičar (Melrose, Massachusetts, 21. XII. 1889 – Madison, Wisconsin, 3. III. 1988). Profesor u Chicagu i Wisconsinu. Formulirao teoriju populacijske genetike, koautor matematičke teorije o evoluciji. Kao posebnu silu evolucije istaknuo genski nanos (genetic drift) koji… Nastavi čitati →
X-kromosom, spolni kromosom nazočan u oba spola. Svaka jajna stanica ima jedan X-kromosom, dok spermiji imaju ili X-kromosom ili → Y-kromosom. Nakon oplodnje ujedinjuju se kromosomi jajne stanice i spermija, pa kombinacija XX daje ženski, a kombinacija XY muški spol.
x-noge (lat. genua valga), deformacija koljena gdje natkoljenica i potkoljenica čine kut otvoren prema van, pa se noge doimaju poput slova x.
Y-kromosom, muški spolni kromosom. → X-kromosom
Yalow, Rosalin, amer. biofizičarka (NewYork, 19. VII. 1921). Značajna zbog razvijanja tehnike radioimunotesta (RIA), mjerenja biol. tvari u krvi, na kojoj je radila s kolegom Solomonom Bersonom. U početku se ova tehnika primjenjivala za praćenje razine inzulina kod dijabetesa,… Nastavi čitati →
Yersin, Alexandre, švic.-franc. bakteriolog (Aubonne, Švicarska, 23. IX. 1863 – Nha Trang, Vijetnam, 1. III. 1943). Suradnik Pasteurova instituta, proučavao difteriju i izolirao difterijski toksin. Neovisno o jap. bakteriologu Sh. Kitasatu pronašao uzročnika kuge (Yersinia pestis) te uveo seroterapiju… Nastavi čitati →
Zacchia, Paolo, tal. liječnik (Rim, 1584 – Rim, 1659). Protomedik Papinske Države. Stekavši veliko iskustvo kao član vrhovnog suda te države, postavio je temelj na kojem je izgrađena sudska medicina. Gl. djelo Questiones medico-legales u 9 sv. (1621–51).
začeće (lat. conceptio), stapanje muške spolne stanice (spermija) sa ženskom spolnom stanicom (jajašcem). Tim se činom uspostavlja diploidni broj kromosoma i genetski spol, a oplođena jajna stanica potiče se na niz uzastopnih mitotičkih dioba čime se označuje početak embrionalnog razvoja zametka.
začini, tvari koje se u malim količinama dodaju hrani kako bi poboljšale miris, okus, probavljivost ili promijenile boju. U širem smislu z. su i hrana, poput maslaca, ulja, octa, luka, češnjaka i sl. Najznačajniji je začin kuhinjska sol. Z.… Nastavi čitati →
zadak, zadnji dio tijela kukca.
zagađivanje, unošenje štetnih tvari koje narušavaju fiz., biol., kult. ili soc. vrijednosti okoliša (npr. ispuštanje otrovnih plinova, otrovnih kem. sastojaka u vodotokove i sl.). Obično se razlikuju pojmovi zagađivanja, kao ozbiljne, namjerne, ili zbog neznanja proizvedene štete po okoliš,… Nastavi čitati →
zalistak 1. med (lat. valva, valvula) Tanko udvostručenje dijela unutar. sloja šupljega organa koji usmjeruje i omogućuje prolaz ili protok sadržaja samo u jednom smjeru te poput ventila sprječava njegovo vraćanje. Zalisci se nalaze u srcu, venama, limfnim žilama… Nastavi čitati →
zametak (plod), organizam koji nastaje stapanjem muške i ženske spolne stanice, a razvija se u maternici. U razvitku z. razlikuje se embrionalno i fetalno razdoblje. U prvome se oblikuju organi, koji u drugome funkcionalno sazrijevaju, a z. raste i poprima… Nastavi čitati →
