LIKOVNE UMJETNOSTI I ARHITEKTURA
afrička umjetnost, likovno izražavanje stanovnika afričkoga kontinenta. Ostvarenja su uglavnom skulpture od drva i druga djela plastičkog umijeća izrađene jednostavno, gotovo apstraktno. Proporcije su sasvim zanemarene, glava je uvećana jer je, po vjerovanju primitivnih plemena, ona sjedište mudrosti, moći… Nastavi čitati →
afrik (francuski: crin d’Afrique afrička struna), liko patuljastih afričkih palma; u tapetarstvu nadomjestak za skupu životinjsku dlaku.
Afro (pravim imenom i prezimenom Afro Basaldella), talijanski slikar (Udine, 4. III. 1912 – Zürich, 24. VII. 1976). Začetnik apstraktnoga slikarstva u Italiji; u početku pod utjecajem kubizma stvara vlastitu inačicu lirske apstrakcije (Krajolik); poslije radi… Nastavi čitati →
Afrodita Knidska, najpoznatiji antički kip grčkoga kipara Praksitela ←IV. stoljeće; čuven po brojnim rimskim kopijama (npr. u Vatikanskome muzeju) gole ljupke božice.
Agam, Yaacov (pravo prezime Gipstein), izraelski kipar i likovni umjetnik (Rishon Le-Zion, 11. V. 1928). Studirao u Jeruzalemu; živi u Parizu. Glavni predstavnik kinetičke umjetnosti; radio u duhu op-arta; potom eksperimentirao sa svjetlom, igrom i zvukom kao važnim… Nastavi čitati →
Agatarkos sa Samosa (grčki: Agatharkhos), grčki slikar i scenograf (druga polovica ←V. stoljeća). Djelovao u Ateni u Periklovo doba, po antičkim izvorima prvi izradio scenografiju za Eshilovu tragediju; o tome napisao spis.
Agazija (grčki Ἀγασίας, Agasías), grčki kipar iz Efeza koji je djelovao između II. i I. st. pr. Kr. Poznat je po signaturi na bazi znamenita mramornoga kipa Borgeškoga mačevaoca, datiranoga oko 90. … Nastavi čitati →
Agorakrit (grčki: Agorákritos), grčki kipar (Paros, ←450 – ?, ←420). Glavna djela kip Majke bogova za njezin hram u Ateni i kip Nemeze za hram u Ramnuntu; antički izvori pripisivali djela njegovu učitelju Fidiji.
Agostino (D’Antonio) di Duccio, talijanski graditelj i kipar (Firenca, 1418 – Perugia, poslije 1481). Na pročelju katedrale u Modeni radio linearno koncipirane plitke reljefe; izradio dekoracije za Tempio Malatestiano i crkvu sv. Franje u Riminiju. Važnije mu je djelo… Nastavi čitati →
Agostino di Giovanni, talijanski kipar i graditelj (Siena, 1310 – ?, prije 27. VI. 1347). Učenik radionice Giovannija Pisana. U suradnji s Agnolom di Venturom izveo nadgrobni spomenik biskupa Guida Tarlatija u katedrali u Arezzu; radio na… Nastavi čitati →
agrafa (francuski: agrafe) 1. Ukrasna kopča (fibula, broš), služi za spajanje dijelova odjeće, zakopčava pojas; poznata od antičkog vremena. 2. arhit Plastični ukras koji povezuje dva dekorativna elementa; željezna spona što vezuje dva kamena ili grede u zidu ili luku.
ahatno (oniksno) staklo, višeslojno obojeno staklo dobiveno miješanjem različitih staklenih žitkih masa, koje bojom i ukrasom oponašaju drago kamenje, osobito ahat, koji zbog više slojeva daje snažni koloristički efekt. Postupak je bio poznat još u egipatskim radionicama dinastije Ptolomejevića;… Nastavi čitati →
Ahilejev slikar, atički slikar vaza iz ranoklasičnoga doba, koji je djelovao sredinom V. st. pr. Kr. Nazvan po amfori na kojoj je prikazao Ahileja i Briseidu (danas u Vatikanskim muzejima u Rimu). Nježnim potezima … Nastavi čitati →
Ahlers-Hestermann, Friedrich, njemački slikar i pisac (Hamburg, 17. VII. 1883 – Berlin, 11. XII. 1973). Učenik Henrija Matissea u Parizu; slikao u svijetlome koloritu smirene krajolike i zanimljive figuralne kompozicije (Mačka u ružama).
ahmedija (arapski: turban, čalma, saruk), kod muslimana tanak platneni ovoj oko glave; različite boje označuju pripadnike staleža ili dobi (npr. svećenici nose bijelu, hodočasnici i starci žutu).
Aicher, Otto (Otl), njemački grafički oblikovatelj (Ulm, 13. V. 1922 – Günzburg, 1. IX. 1991). Suosnivač čuvene Visoke škole za oblikovanje u Ulmu 1953. Glavni oblikovatelj plakata za Olimpijske igre u Münchenu 1972; posebno prepoznatljiv po svojim maštovitim piktogramima.
Aja Sofija (grčki: Hagía Sophía božanska mudrost), bizantska bazilika u Carigradu, jedno od najsmjelijih arhitektonskih ostvarenja. Izgradnja započela 532. za cara Justinijana; graditelji Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Nakon potresa 558. urušila se glavna kupola, novu, 7… Nastavi čitati →
Ajdukiewicz, Tadeusz, poljski slikar (Wieliczka, 1852 – Krakov, 9. I. 1916). Studirao u Krakovu, Münchenu i Beču; u duhu akademizma slikao romantične povijesne scene, bitke i žanr-scene; vješt potretist (članovi carske obitelji Habsburg, general Pejačević i dr.). te osoba iz poljskoga kazališnog života.
akademije, umjetničke, specijalizirane visoke škole za stručnu izobrazbu likovnih umjetnika (slikara, kipara, grafičara), likovnih pedagoga i umjetnika primijenjenih umjetnosti. Razvile su se u XVI. stoljeću iz profesionalnih udruženja, cehova ili atelijera pojedinih umjetnika. Postupno postaju ustanove koje financira… Nastavi čitati →
akademizam, u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi naziv za korištenje ustaljenih, školskih, tradicionalnih postupaka; tehnička vještina bez istinskog nadahnuća. Akademski: duh i način koji pripada ili se odnosi na neku akademiju; znanstveni formalizam. U pogrdnom značenju: beživotan, zastario i knjiški.
