Superior, Lake (prema franc. Lac Supérieur), također Gornje jezero, najzapadnije te površinom i obujmom najveće od pet → Velikih jezera u Sjev. Americi, na granici Kanade (oko 1/3 površine) i SAD-a (oko 2/3 površine). Dugo 616 km, široko do 257 km, najveća dubina 406 m (kriptodepresija); površinom najveće slatkovodno jezero na svijetu – 82 100 km2, obujam 11 750 km3, površina slijeva 127 700 km2. Ima oko 200 uviraka (najznačajniji St. Louis i Nipigon), a odvirak mu je 100 km duga rijeka St. Mary’s, kojom je povezano s jezerom Huron i posredno s Atlantskim oceanom (plovidba brodova do 10 000 BRT). Sr. godišnja temp. vode iznosi o. 7 °C (temp. jezera je u posljednjih 30 g. porasla za o. 2,5 °C); jezero je rubno zaleđeno godišnje oko 4 mjeseca (u cijelosti jedanput u 20 g.). Najveći otok u jezeru je Royale, koji je dio istoimenoga NP. Obala je ugl. šumovita i rijetko naseljena; veća naselja i luke: Thunder Bay i Michipicoten Harbour (Kanada) te Duluth, Superior, Marquette, Taconite Harbor i Two Harbors (SAD) preko kojih se prevoze žitarice, rude i drvna građa iz širega zaleđa. Uz obale razvijen lov, ribolov, turizam; u okolici jezera (Mesabi Range) bogata nalazišta željezne rude i manja nalazišta srebra, nikla, bakra i drugih ruda. Prvi Europljanin koji je ugledao jezero bio je franc. istraživač Étienne Brûlé 1622, a prvi ga je oplovio i kartirao isusovački misionar Claude-Jean Allouez 1667.