 |
|
| Službeni naziv: | Grenada, State of Grenada |
| Površina: | 344,5 km2 |
| Stanovništvo | (proc. 2001): 100 000 (290 st./km2); 38% gradsko |
| Glavni grad | St. George’s, 4300 st. |
| Upravna podjela | 6 župa i 1 posjed, područje gl. grada |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | istočnokaripski dolar = 100 centa |
Grenada, otočna država u juž. dijelu Malih Antila (skupina Windward ili Privjetrinskih otoka), sastoji se od istoimenog otoka i juž. dijela otočja Grenadines; 121 km morske obale.
Prirodna obilježja
jezero Grand Etang
St. George’s
Najveći dio ove države čini istoimeni otok ovalna oblika, dug o. 35 km, širok oko 15, a smješten o. 150 km s od obale Venezuele. Otok je vulkanskog podrijetla, a u sjev. dijelu nalaze se i vapnenci. U unutrašnjosti otoka uzdižu se dva veća uzvišenja sa strmijim padinama prema Z, a blažima prema I i JI. Najviši vrh, Mount Saint Catherine (840 m) nalazi se u sjev. djelu unutrašnosti. Juž. i ji dio obale prilično su razvedeni. Tu se nalazi još nekoliko malih otočića, a Grenadi pripada i juž. dio otočja Grenadines, među kojima je i otok Carriacou (34 km2).
Klima je tropska sa stalno visokim temperaturama (oko 28 °C), a osjećaj vrućine ublažavaju pasati. Padalina ima od 1500 mm u nižim dijelovima do više od 4500 mm na vjetru izloženim padinama. Kišna sezona traje od lipnja do prosinca, ali pljuskovi su uobičajeni cijelu godinu. Iako se nalazi južnije od glavne zone trop. ciklona, oni povremeno zahvaćaju otok. Ostaci tropske kišne šume nalaze se u unutrašnjosti, dok je na mnogim dijelovima iskrčena i pretvorena u plantaže. Otokom teče nekoliko kratkih, brzih i vodom bogatih tokova, čija se voda koristi u vodoopskrbi. Posebnost je jezero Grand Etang nastalo u krateru ugasla vulkana na visini od 530 m.
Klima je tropska sa stalno visokim temperaturama (oko 28 °C), a osjećaj vrućine ublažavaju pasati. Padalina ima od 1500 mm u nižim dijelovima do više od 4500 mm na vjetru izloženim padinama. Kišna sezona traje od lipnja do prosinca, ali pljuskovi su uobičajeni cijelu godinu. Iako se nalazi južnije od glavne zone trop. ciklona, oni povremeno zahvaćaju otok. Ostaci tropske kišne šume nalaze se u unutrašnjosti, dok je na mnogim dijelovima iskrčena i pretvorena u plantaže. Otokom teče nekoliko kratkih, brzih i vodom bogatih tokova, čija se voda koristi u vodoopskrbi. Posebnost je jezero Grand Etang nastalo u krateru ugasla vulkana na visini od 530 m.
Stanovništvo
Većinu od oko 100 000 st. čine potomci afr. crnaca (82%) i mulati i drugi mješanci (13%). Oko 3% čine st. indijanskog podrijetla, a bijelaca je manje od 1%. Služb. jezik je engleski, a govori se i kreolski. Gustoća naseljenosti je velika, oko 290 st./km2, a još je veća na jz dijelu otoka. U gradovima živi oko trećina st., najveći je gl. grad St. George’s (4300 st.), ostali veći Gouyave (3100 st.), Grenville (2300 st.) i Victoria (2100 st.), svi na obali. Zbog jakog iseljavanja porast stanovništva je spor, oko 4‰ godišnje (prosj. 1990–98), usprkos visokom prirodnom porastu (rodnost 19–22‰, smrtnost 7–8‰). Očekivano trajanje života 73 g., a dobna struktura st. je povoljna: mlađih od 15 g. je 35,1%, a starijih od 65 g. 3,6% od ukupnog st. Katolici čine nešto više od pol. st., a većina ostalih pripadaju različitim protest. zajednicama (anglikanci 14%, adventisti 9% i dr.). Školovanje je besplatno i obvezno za djecu od 6 do 14 g., a stopa pismenosti o. 95%.
Gospodarstvo
Tradicionalno važne grane gospodarstva Grenade jesu poljoprivreda i turizam jer daju većinu inozemnih prihoda zemlje, a u novije vrijeme raste i značenje pojedinih industrija, posebice onih temeljenih na preradi poljoprivr. proizvoda te poslovima sklapanja različitih uređaja (elektronika i dr.). Zemlja još u velikoj mjeri ovisi o pomoći Vel. Britanije, bivšega kolon. vlasnika. Više od 2/3 BDP-a ostvaruje se u tercijarnom sektoru. Među poljoprivr. proizvodima najvažniji su kakao, agrumi i banane te muškatni oraščić za izvoz, i različiti proizvodi za vlastite potrebe. Velik su problem usitnjeni posjedi koji otežavaju organizaciju komerc. poljoprivrede. Šumarstvo i ribarstvo ograničenog su značenja. Grenada nema značajnijih rudnih bogatstava, pa ind. prerađuje poljoprivr. proizvode ili je usmjerena na poslove za inozemne investitore. Turizam je važan izvor prihoda, donosi oko 1/4 BNP-a, a zemlju godišnje posjeti 3–4 puta više turista nego što ima stanovnika, a za njegov razvoj naročito je važan zračni promet. Uvoz je triput veći od izvoza. Izvoze se poljoprivr. proizvodi i prerađevine te elektron. komponente, a uvoze strojevi i alati, energenti, kem. i prehr. proizvodi Gl. partneri: SAD, Vel. Britanija i zemlje CARICOM-a (najviše Trinidad i Tobago).
BNP (2001) 363 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 8%, industrija 23%, usluge 69%
Udio zaposlenih po sektorima (1998):
poljoprivreda 14%, industrija 24%, usluge 62%
Nezaposlenih (1997) 14,0%
Inflacija (1990–2001) 2,3 %/god.
Realan rast gospodarstva (2000–01) 4,7 %/god.
Uvoz (2000) 242,7 mil. USD
Izvoz (2000) 75,1 mil. USD
Povijest
Prastanovnici G. bila su indijanska plemena Aravačana i Karibijaca. God. 1498. G. je otkrio K. Kolumbo te ju nazvao Concepción. Zbog otpora domaćih Karibijaca španj. kolonizacija nije imala značajnijih uspjeha. Sred. XVII. st. naselili su je Francuzi; 1762. zauzimaju je Britanci i ondje uspostavljaju svoju koloniju; privremena franc. uprava 1779–83. U XVIII. st. Britanci na G. naseljavaju crne robove; 1833. ukinuto je ropstvo. God. 1885–1958. na G. je sjedište brit. kolonije Windward Islands; 1958–62. u sastavu brit. Zapadnoindijske Federacije. God. 1967. stječe samoupravu; na izborima 1967. pobjeđuje Ujedinjena laburistička stranka (čelnik Eric Gairy). God. 1973. dobiva ustav; neovisnost proglašena 1974. Članica Commonwealtha. God. 1979. drž. udarom Gairy je oboren s vlasti; novu vladu ustrojio je Maurice Bishop, prvak oporbenog Pokreta za rad, obrazovanje i slobodu. Nakon rascjepa u Pokretu izbijaju neredi u kojima je Bishop ubijen (1983), a vlast preuzima revoluc. vijeće na čelu s Bernardom Coardom. Iste god., uz voj. potporu SAD-a, Coardova vlast je svrgnuta, a novu privremenu vladu ustrojio je generalni guverner Paul Scoon; na izborima koji su uslijedili ustrojena je koalicijska vlada Herberta Blaizea. God. 1990. izbore dobiva stranka Nac. demokr. kongresa te je za predsj. vlade potvrđen Nicholas Braithwaite. God. 1995. vlast preuzima Nova nac. stranka pod vodstvom Keitha Mitchella.