heraldika ili grboslovlje

heraldika, grb Hrvoja Vukčića Hrvatinića
heraldika (iz lat. preko franc.) ili grboslovlje, pomoćna pov. znanost ili disciplina koja proučava postanak i razvoj grbova te načela njihova sastavljanja i umj. oblikovanja. Isprva isključivo opisuje (blazonira) izgled grbova; najstarije takvo deskriptivno djelo jest opis srednjovj. grbova u spisu Konrada von Murea (Njemački štit, o. 1240). Prvo heraldičko znanstv. djelo napisao je tal. pravnik Bartholus de Saxoferrato (O znakovima i grbovima, o. 1350), a u literaturi su pravila h. prvi put određena u raspravi franc. pisca C. Prinsaulta (Rasprava o grbu, 1416). Zamah h. u idućim st. poglavito se vezuje uz Francusku te potom Englesku i Njemačku. Zanimanje za h. u Hrvatskoj počinje se javljati koncem XVI. st., kada se javljaju prvi grbovnici i rodoslovlja (Ohmučevićev grbovnik, o. 1590; Korenić – Neorićev, 1595. i dr.). Tijekom idućih st. važne prinose h. na hrv. prostoru dali su istaknuti hrv. i inozemni povjesničari (M. Orbini, J. L. Schönleben, J. W. Valvasor, P. Ritter Vitezović, I. Voršić, O. T. Hefner, F. Heyer von Rosenfeld, T. A. Galvani, I. Bojničić, B. Zmajić i dr.). U XX. st. u Hrvatskoj je zanimanje za h. još više poraslo te je, zahvaljujući mnogobrojnim pojedinačnim prinosima hrv. povjesničara, h. stekla status samostalne znanstv. discipline, usko povezane i komplementarne s klas. pov. znanostima.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: