Honduras

Službeni naziv: Republika Honduras, República de Honduras
Površina: 112 492 km2
Stanovništvo (procjena 2001): 6 585 000 (59 stanovnika/km2); 54% gradsko
Glavni grad Tegucigalpa, 1 375 600 stanovnika (gradsko područje, procjena 2004)
Upravna podjela 18 departmana i 1 savezni distrikt
Službeni jezik španjolski
Valuta lempira = 100 sentava
Honduras, država u Sr. Americi, graniči s Gvatemalom na Z, Salvadorom na JZ, Nikaragvom na JI. Na S izlazi širokim pročeljem na Karipsko more, na J na Tihi ocean; 820 km morske obale.
Prirodna obilježja

Tegucigalpa, katedrala
U prirodnogeogr. smislu u H. se mogu izdvojiti četiri osnovne cjeline. Najprostranija je središnja planinska unutrašnjost (ili visočje) koja zauzima o. 2/3 površine zemlje. Sastoji se od više planinskih nizova općeg pružanja Z–I između kojih se, na visinama 600–1200 m, prostiru široke, plodne doline. Gorski nizovi nisu monolitni nego ispresijecani mnogobrojnim poprečnim riječnim dolinama. Visina gorja raste prema Z, više je vrhova iznad 2000 m, a najviši je Cerro Las Minas (2849 m) u zap. dijelu zemlje. U H. nema aktivnih vulkana, ali se često javljaju potresi. Druga cjelina je si nizinsko područje (dio Istočnokaripske nizine) koje uključuje krajnje i ogranke gorja i nisku, lagunsku i močvarnu obalu poznatu i pod nazivom La Mosquitia. To je najslabije razvijen i naseljen dio zemlje. Treća cjelina je s priobalje koje se sastoji od uske priobalne nizine s plodnim tlima i od gorskog niza koji je omeđuje, te od otočja Bahía u Karipskome moru. Obala nije jako razvedena, more je duboko (ime države H. znači “dubine”) i tu su se razvile gl. luke. Najmanja cjelina je tihooceansko (južno) priobalje uz zaljev Fonsecu, a sastoji se od razvedene obale, uske nizine i rubnih gorskih padina. H. ima vruću i vlažnu trop. klimu koja je u unutrašnjosti znatno modificirana utjecajem reljefa. U obalnim područjima uobičajene temp. iznose o. 30 °C s malim godišnjim razlikama. U unutrašnjosti na o. 1000 m visine sr. temp. prosinca je 16–18 °C, a svibnja 20–22 °C, ali odstupanja mogu biti znatna. U najvećem dijelu zemlje kišno razdoblje traje od svibnja do sredine studenog; količina padalina iznosi o. 2000 mm, a u zaklonjenim dolinama može biti i upola manja. Pacifičko primorje prima 1500–2000 mm, s izraženim sušnim razdobljem od prosinca do travnja. Najviše padalina ima u s i si području (2000–3000 mm, ponegdje i više); nema sušnog razdoblja, nešto manje kiše ima od ožujka do lipnja. U ovom području javljaju se i trop. cikloni. U nizinama na SI i do visina od nekoliko stotina m prevladava trop. kišna šuma, a u močvarnim dijelovima priobalja javljaju se šume mangrova. Na većim visinama prevladavaju šume hrasta i bora, a u sušim dolinama i u pacifičkom primorju savana i listopadne šume. Pod šumama je više od trećine površine zemlje, ali se šumske površine brzo smanjuju. U si području trop. kišne šume osnovan je rezervat biosfere Río Plátano (pod zaštitom Uneska). Najveći dio zemlje pripada slijevu Karipskoga mora (Atlantski ocean), a manji na J slijevu Tihog oceana. Rijeke su bogate vodom, u donjim tokovima plovne za manje brodove. Najveće su Coco i Patuca na SI, Aguán, Chamelecón i Ulúa s pritokom Hamuya na S, te Choluteca na J. Jedino veće jezero je Yojoa u sz dijelu zemlje na oko 650 m n.m.
Stanovništvo

koliba u džungli
Oko 90% od 6,5 mil. stanovnika čine mestici, mješanci Indijanaca i bijelaca. Broj i udio (oko 7%) Indijanaca se smanjuje, a naseljavaju jz područja uz granicu s Gvatemalom (Lenca) te SI (Jicaque, Paya, Miskito). Među potonjima ima i mješanaca s potomcima oslobođenih crnih robova. U sjev. priobalju mnogobrojni su karipski crnci, mulati i zambosi, većinom podrijetlom s karipskih otoka. Bijelaca ima u zanemarivu broju. Služb. jezik je španjolski, malo se govore domorodački jezici, a u karipskome priobalju raširen je i engleski. Najgušće su naseljeni j i z dijelovi planinske unutrašnjosti te nizine i doline u s priobalju. Intenzivno preseljavanje u to vruće i vlažno područje odvijalo se poč. XX. st. zbog mogućnosti zapošljavanja na plantažama. U gradovima živi nešto više od pol. st. Gl. i najveći grad Tegucigalpa, smješten na o. 1000 m n.m., ima u grad. području o. 1 375 600 st. San Pedro Sula na SZ ima 470 500 st. (aglomeracija 660 300 st.). Ostali gradovi mnogo su manji: La Cheiba (122 800 st.) Choloma (u aglomeraciji San Pedro Sula 113 800 st.), El Progreso (97 200 st.), Choluteca (76 300 st.). Sredinom XX. st. porast st. bio je iznimno brz stvarajući teškoće u zapošljavanju, stanovanju i obrazovanju. Potkraj XX. st. je smanjen, ali još je visok, o. 29‰ godišnje (prosj. 1980–2001). Stopa rodnosti je 30–32‰, a smrtnosti samo o. 6‰. Očekivano trajanje života o. 66 g. Mlađih od 15 g. je 41%, a više od pol. st. mlađe je od 19 g. St. od 15–65 g. čini 55%, a stariji od 65 g. manje od 4%. U religijskoj strukturi prevladavaju katolici (više od 90%), a posljednjih godina raste broj protestanata. Osnovno školovanje je besplatno i obvezno (od 7. do 12. g.), ali ga ne pohađa o. 15% djece te dobi. Nepismeno je o. 25% st., a među starijima i u selima taj je udio mnogo veći. Najstarije sveučilište je u Tegucigalpi, osn. 1847.
Gospodarstvo
H. spada među najsiromašnije zemlje zap. hemisfere. Brži napredak, usprkos međunar. pomoći, koče polit. nestabilnost, unutrašnji i sukobi sa susjedima, razmjerno skromni prir. resursi, visoka stopa kriminaliteta, visok vanjski dug. BNP iznosi o. 900 USD po stanovniku. Poljoprivreda je vrlo važna djelatnost, zapošljava trećinu stanovništva, daje 14% BNP-a i u velikoj mjeri sudjeluje u izvozu. Tradicionalno, u unutrašnjosti prevladava samoopskrbna poljoprivreda (kukuruz, grah, riža, krumpir, proso i dr.) i govedarstvo, a bliže obali plantažna. Najvažniji poljoprivr. proizvod su banane čiji je uzgoj vezan uz amer. tvrtke poč. XX. st. Iako je danas većina plantaža u vlasništvu domaćih kompanija, trgovina i izvoz (time i zarada) u rukama je tvrtki iz SAD-a. Ostale važne komerc. kulture: kava, pamuk, duhan i šećerna trska. Trop. ciklon Mitch nanio je 1998. goleme štete plantažama. Značajna je proizvodnja kvalitetnog drva, a u ekspanziji je i ribarstvo, najviše lov na račiće, koji se također izvoze. Iako u prošlosti važno (rudnik zlata i srebra El Mochito bio je među najvećima u Sr. Americi), rudarstvo danas ima skromno značenje. Ostale rude: olovo, bakar, antimon, željezo, a najvažnija u izvozu je cink. Jedini važniji, ali slabo iskorišten energetski resurs jest hidroenergija koja daje pol. el. struje. U ind. prevladavaju malena poduzeća različitih prerađivačkih grana (prehrambena, pića, tekstil i odjeća, građevinska, papir, drvna…). Potkraj XX. st. otvorene su mnoge tvrtke za doradne poslove u stranom vlasništvu (maquiladore) koje zapošljavaju velik broj žena. Izvoz je upola manji od uvoza. Izvoze se banane (25% izvoza), kava, račići, govedina, cink, drvo, a uvozi različita industr. roba (strojevi i uređaji, vozila, kemikalije, prehr. proizvodi) i nafta. Gl. trgovinski partneri: SAD, Gvatemala, Salvador, zemlje EU-a. Promet je slabo razvijen, jedine želj. pruge su u sjev. priobalju i gotovo isključivo angažirane u izvozu banana i drva. Gl. cestovne prometnice jesu panamerička cesta koja prolazi j dijelom zemlje i poprečna autocesta koja spaja pacifičku luku San Lorenzo s karipskom Puerto Cortés. Ostale važne luke: Tela i La Ceiba. Asfaltirana je samo petina cesta, a prometnoj infrastrukturi velike štete nanose prir. nepogode. Najvažnija zračna luka je u San Pedro Suli, jer ona u gl. gradu ne udovoljava potrebama suvr. prometa.
BNP (2001) 5,93 mlrd. USD
Udio BDP po sektorima (2001):
poljoprivreda 14%, industrija 32%, usluge 54%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 34%, industrija 21%, usluge 45%
Nezaposlenih (2001) 4,2%
Inflacija (1990–2001) 18 %/god. (2002: 7,7%)
Realan rast gospodarstva (1990–2001) 3,1 %/god.
Uvoz (2002) 2,8 mlrd. USD
Izvoz (2002) 1,3 mlrd. USD
Povijest

ruševine Maya u Copánu
Tragovi kulture Maya (od V. do IX. st). Kolumbo prolazno boravi 1502–04, a Španjolci (H. Cortés) ga osvajaju 1524. te drže u posjedu (Gvatemalska generalna kapetanija) do 1821. kada, nakon ratova za neovisnost, privremeno potpada pod vlast Meksika; 1823. pristupa Federaciji Srednjoameričkih Država, a poslije njezina raspada (1838) postaje nezavisna republika. Česte smjene vlasti, indijanski ustanci (krvavo ugušen ustanak 1871); političku nestabilnost smiruju liberalne reforme predsjednika Marka Aurelija Sota (1876–83). Koncem XIX. st. amer. utjecaj postupno zamjenjuje dotadašnji britanski; golemi posjedi voćarske kompanije UFCO. Pogranični spor s Nikaragvom prerasta 1907. u rat, te nikaragvanska vojska ulazi u gl. grad; izmirenje iste godine, ali izbija trogodišnji građ. rat (1909–11) u kojem višestruko vojno intervenira SAD, što će činiti i poslije u krizama 1924–29. Dugo razdoblje diktature generala Tiburcia Caríasa Andina (1933– 49), kada su zabranjene polit. stranke i sindikati. Rivalstvo liberalnih i konzervativnih garnitura ponovno suspendira vojni režim (1956), ali na izborima 1957. pobjeđuje liberalni kandidat José Ramón Morales. Ponovni vojni udar 1963. dovodi na vlast pukovnika Oswalda Lópeza Arellana, poslije predsjednika (do 1971), u čije vrijeme dolazi i do tzv. nogometnog rata nakon utakmice sa Salvadorom (1969), doduše vezano i uz pogranična i doseljenička pitanja. Česti vojni udari, korupcija i polit. nestabilnost vezani su i uz regionalne krize; nakon uspostave ljevičarske vlasti u Nikaragvi (1979), H., uz pomoć SAD-a, omogućuje djelovanje desničarskih vojnih baza s njegova teritorija. Na izborima 2001. pobijedio je predsjednički kandidat konzervativaca (Nacionalne partije Hondurasa – PNH) Ricardo Maduro. Predsjednik republike ujedno je i premijer i šef države, te imenuje vladu; mandat traje 4 god. Nac. kongres (parlament) ima 128 zastupnika; suce postavlja parlament. Nac. praznik je 15. VIII. koji se slavi kao Dan neovisnosti, prema proglašenju 1821, kada je donesen i Akt o nezavisnosti Srednje Amerike što ga je sastavio najpoznatiji honduraški pisac i borac za nezavisnost José Emilio Cecilio del Valle (1780–1834). Na općim izborima u studenom 2013. pobijedio je PNH te je njegov čelnik Juan Orlando Hernández postao 55. predsjednik Hondurasa.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: