Hrvatski sokol, I. svesokolski slet 1906, plakat
Hrvatski sokol, tjelovježbena organizacija osnovana 1874. Nosioci sokolskoga pokreta bili su liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavili odnarođivanju. Osnivač sokolskoga pokreta bio je Miroslav Tyrš (1832–1884) u Pragu (1862), a cilj pokreta bio je “tjelesni, moralni i intelektualni odgoj naroda”. Osnivačka skupština Hrvatskoga sokola održana je 27. XII. 1874. Prvo natjecanje priredio je Hrvatski sokol 15. VII. 1877. u vrtu streljane u Tuškancu. U listopadu 1883. otvorena je prostrana zgrada Hrvatskoga sokola u Zagrebu. Sokolske organizacije počele su se osnivati i u drugim hrvatskim gradovima: Varaždinu (1878), Bjelovaru (1884), Karlovcu i Zadru (1885), Vukovaru (1886), Gospiću (1889), Splitu (1893) i Osijeku (1896). Zahvaljujući njima, u Hrvatskoj se neometano odvijala nastava tjelesnog odgoja, koja je od 1874. obvezatna u hrvatskim osnovnim školama. Osim tjelovježbenog odjela, Hrvatski sokol imao je i biciklistički, mačevalački i konjički odio. Često su ti odjeli toliko razgranali svoju aktivnost da su se osamostalili kao posebni športski klubovi. S iznimnim entuzijazmom promican je i prosvjetni rad. Djelovali su orkestri, fanfare, zborovi i kazališni ansambli. Sokolska knjižnica brinula se o neprekidnoj publicističkoj djelatnosti. Prema starosnoj dobi članovi Hrvatskoga sokola dijelili su se na podmladak (do 14 godina), naraštaj (od 15 do 18 godina) i na članove i članice. Delegacija Hrvatskoga sokola prvi je put posjetila Prag 1882. Osnivačka skupština Saveza hrvatskih sokolskih društava održana je na Sušaku 6. XI. 1904. Prvi hrvatski svesokolski slet održan je u Zagrebu 2. i 3. IX. 1906. Savez hrvatskih sokolskih društava 1907. preimenovan je u Hrvatski sokolski savez, a iste godine primljen je u članstvo Međunarodne gimnastičke federacije (FIG). U svibnju 1911. gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je na V. svjetskom prvenstvu u Torinu, što je bio prvi nastup jedne hrvatske športske reprezentacije na nekom međunarodnom natjecanju. U razdoblju od 1907. do 1914. osnovano je 19 sokolskih župa, od kojih je 14 bilo u Hrvatskoj, tri u SAD-u, a dvije u BiH. Drugi hrvatski svesokolski slet održan je od 12. do 15. VIII. 1911. u Zagrebu. Nezadovoljni svojim položajem u Sokolskom savezu Srba, Hrvata i Slovenaca, osnovanom 1919, Hrvati su 28. V. 1922. obnovili rad Hrvatskoga sokolskog saveza. Ponovno se razvila raznolika aktivnost, koja je rezultirala organiziranjem Trećega hrvatskog svesokolskog sleta 1925. Tom prilikom u Maksimiru je od zemlje donijete iz različitih krajeva Hrvatske izgrađena sokolska mogila. Osnivanjem Sokola kraljevine Jugoslavije (1929) raspuštene su sve tjelovježbene organizacije s nacionalnim nazivima. Posljednja izvanredna skupština Hrvatskoga sokolskog saveza održana je 15. XII. 1929, kada je jednoglasno zaključeno da Hrvatski sokolski savez ne pristupi Sokolu Kraljevine Jugoslavije i da se sva društva Hrvatskoga sokola raspuste.