Krapina
Krapina, grad i središte istoimenoga gradskog upravnog područja, Krapinsko-zagorska županija, 56 km sjeverno od Zagreba i 54 km jugozapadno od Varaždina; leži na 203 m apsolutne visine. Grad ima 4471, a gradsko upravno područje 12 480 stanovnika (2011). Najveći grad Hrvatskoga zagorja. Smjestio se u dolini rijeke Krapinice, uz željezničku prugu Zagreb–Celje i uz autocestu Zagreb–Maribor. Tekstilna, drvna, elektrotehnička i keramička industrija; tiskarstvo. Voćarstvo i vinogradarstvo na okolnim brdima. Sačuvan dio srednjovjekovnoga grada (muzej). Crkva sv. Nikole (1903; neogotika). Franjevački samostan s crkvom sv. Katarine (1657), knjižnica i zbirka sakralne umjetnosti. Muzej krapinskih neandertalaca otvoren 2010. Kuća Majcen iz XIX. stoljeća (danas gradska galerija), rodna kuća → Ljudevita Gaja (danas muzej). Od 1966. tjedan kajkavske kulture s glazbenim festivalom Kajkavske popevke. Nalazište ostataka krapinskog pračovjeka Hušnjakovo brdo. Tragovi naseljenosti od prapovijesti (→ Hušnjakovo). Rimski ostaci žrtvenika i spomenika na lokalitetu Mihaljekov Jarek. U pisanim se dokumentima prvi put spominje 1193. kao kraljevski posjed. Podno grada u srednjem vijeku razvija se trgovište; 1347. dobiva povlastice slobodne kraljevske varoši (Ludovik I.). Od XIV. do XVIII. stoljeća pod vlašću grofova Celjskih, Jana Vitovca, Matije i Ivaniša Korvina, Frankapana, Keglevića, Székelya i Draškovića. Od XIX. stoljeća brži gospodarski razvoj; podignuta ciglana te tvornica štapova i drvne galanterije.