Kuvajt

Službeni naziv: Država Kuvajt, Dawlat al-Kuwayt
Površina: 17 818 km2
Stanovništvo (procjena 2002): 2 328 000 (131 stanovnika/km2); 96% gradsko
Glavni grad Al Kuwayt, 60 100 stanovnika (procjena 2005)
Upravna podjela 5 namjesništava (muhafazah)
Službeni jezik arapski
Valuta kuvajtski dinar (KWD) = 1000 filsa
Kuvajt, država u jugozap. Aziji, uz krajnji sjeverozap. dio Perz. zaljeva; graniči s Irakom na S i SZ, te sa Saudijskom Arabijom na J; na I izlazi na Perzijski zaljev (Indij. ocean), ima 499 km morske obale.
Prirodna obilježja

plaža u as-Salimiji

oaza

pustinja Al-hasa

džamija u Jahri
K. je površinom malena zemlja razmjerno jednoličnih prir. značajki na cijelom ozemlju. Prevladava pretežno uravnjen ili blago valovit pustinjski krajolik, tek ponegdje narušen niskim brežuljcima ili plitkim depresijama. Podrobnijom analizom može se izdvojiti primorska nizina koja se u znatnom dijelu sastoji od slanih močvara. Široka je od samo 3–4 km do najviše 20-ak km. Prema unutrašnjem ravnjaku većinom se uzdiže postupno, a samo u zaleđu Kuvajtskog zaljeva usporedno s obalom pruža se strmac maksimalne visine od 145 m. Reljefno najizraženije područje je na krajnjem zapadu gdje brežuljci dosežu visinu od 283 m n.m. U jednoličnom uravnjenom pustinjskom području os. su važne plitke depresije koje se za kišnog razdoblja napune vodom te su od davnine bile pribježište beduina i njihovih stada deva. Obala je većinom niska i slabo razvedena, a zaljevi većinom plitki s ograničenim mogućnostima prihvaćanja velikih brodova. Kuvajtu pripada i nekoliko otoka u Perz. zaljevu. Najveći među njima, Bubiyân (863 km2) nizak je i zaravnjen, velikim dijelom, os. u priobalju, pokriven slanim močvarama. Od svih otoka naseljen je samo Faylakah (39 km2). Klima je suha, pustinjska. Sr. temp. najtoplijeg mjeseca je o. 35 °C, najviše su temperature od travnja do rujna, kada se danju često približe 50 °C, a katkad ga i premaše. U hladnom dijelu godine dosta je svježije, sr. temp. siječnja većinom je 11–15 °C (zbog svježih noći), a u unutrašnosti zemlje može se javiti i mraz. Padalina je malo, 50–180 mm, gotovo sva količina u razdoblju od studenog do ožujka, katkad u obliku jakih pljuskova. Najčešća zračna strujanja su sa SZ, zimi i u proljeće svježa, ljeti vruća. Od lipnja do listopada prevladava topao i vlažan vjetar s JI koji donosi neugodnu sparinu, a u lipnju i srpnju uobičajen je shamâl , suh i vruć zap. vjetar koji često uzrokuje pješčane oluje. Surovi prir. uvjeti, koji osim klime uključuju i nedostatak plodna tla, znače izostanak vegetacije na većini kuvajtskog teritorija. Duž priobalja javlja se halofilna močvarna vegetacija, u područjima natapanja uz kultivirane biljke raste nešto niskoga grmlja i oskudne trave. Nakon kiša, u proljeće se javlja efemerna vegetacija. U Kuvajtu nema stalnih tekućica ni jezera. Za jačih kiša javljaju se kratkotrajni bujičasti tokovi. Pitka voda velikom većinom dobiva se desalinizacijom mora, a otkrivene su i zalihe pitke vode u vodonosnim slojevima na velikim dubinama.
Stanovništvo
Kuvajt ima oko 2,3 mil. st. vrlo složene strukture. Kuvajćani čine tek malo više od 40% st. Ostalo su strani radnici, velikom većinom iz ostalih arap. zemalja, jugoist. Azije (Indija, Pakistan, Šri Lanka, Filipini), Irana i dr. Prije iračke invazije 1990. najbrojniji stranci bili su Palestinci, o. 400 000, mnogi od njih već treća generacija. Zbog suradnje s Iračanima, nakon ponovne uspostave suvereniteta, većinom su protjerani, a na njihovo su mjesto došli radnici iz drugih zemalja, većinom Egipta, Sirije, Irana i jugoist. Azije. Usprkos vladinim nastojanjima da se ograniči broj stranaca, Kuvajćani i dalje čine manje od pol. ukupnog st. Uvjeti za dobivanje državljanstva dosta su strogi. Služb. jezik je arapski, dosta se koristi engleski koji se također poučava u školama, a koriste se i hindi, urdu, perzijski i drugi jezici doseljenika. Gustoća st. je o. 130 st./km2, a velika većina st. koncentrirana je na obali ili u neposrednom zaleđu. Najveći dio unutrašnjosti praktički je nenaseljen. S obzirom na takav raspored st., K. ima vrlo visok stupanj urbanizacije. Zahvaljujući visokim prihodima od nafte, gradovi su moderno uređeni s dobro razvijenom infrastrukturom. Model urbanizacije proveden je planski, gradnjom prostranih satelitskih gradova. Najveći grad je Jalīb aš-Šuyūh (166 500 st.), zatim slijede as-Sālimiyah (147 600), Şubbāh-as-Sālim (139 200), al Qurayn (128 800), Jahra (112 000) i dr. Još je pet gradova većih od gl. grada, a cijelo urbanizirano područje obuhvaća o. 95% st. zemlje. Stanovništvo Kuvajta danas je 30-ak puta brojnije nego 1930, odn. prije otkrića nafte, a većina porasta ostvarena je imigracijom. Broj stanovnika i dalje raste dosta brzo, po stopi od 24‰ (prosj. 1980–2002), u razdobljima jače imigracije stopa je znatno veća. Vrijednost bi bila i veća da nije bilo iračke okupacije tijekom koje je u zemlji ostalo tek 20-ak % prijašnje populacije. Snažna imigracija odrazila se i na spolnu strukturu: danas u ukupnoj populaciji na 100 žena dolazi oko 150 muškaraca, a u radno sposobnom (i reprodukcijski aktivnom) st. oko 180. Stopa rodnosti iznosi 22‰, a smrtnosti samo 3‰. To je posljedica visokog standarda koji uključuje dobru med. skrb i dobne strukture u kojoj prevladava mlado st. Mlađih od 15 g. je o. 25%, a starijih od 65 g. samo 2%; medijalna starost st. je 25 g. Očekivano trajanje života 77 g. U religijskoj strukturi izrazito prevladavaju muslimani, o. 65% su suniti, o. 30% šijiti. Manjinu čine kršćani, hinduisti i dr. Svim strancima omogućena je vjerska sloboda. Obrazovna struktura je dobra, obrazovni sustav također financira država. Obvezno je školovanje od 6. do 14. godine, a uz javne postoje i priv. škole koje većinom pohađaju djeca stranaca. Pismeno je oko 83% st., među mladima taj je udio veći od 90%. Za razliku od nekih drugih arapskih zemalja, školu u jednakim udjelima pohađaju dječaci i djevojčice. Sveučilište u gl. gradu osnovano je 1962, a znatan broj Kuvajćana studira u SAD-u, Vel. Britaniji, Egiptu, u pravilu uz drž. potporu.
Gospodarstvo

vodotornjevi

naftovod
Gotovo cjelokupno gospodarstvo i bogatstvo K. temelji se na nafti, bilo izravno (izvozom nafte i derivata), bilo neizravno, investicijama u inozemstvo, a što je također omogućeno prihodima od nafte. Uoči iračkog napada 1990. prihodi od inozemnih ulaganja premašili su vrijednost izvoza nafte. Upravo su ti prihodi omogućili brzu poslijeratnu obnovu, te se K. već sred. 1990-ih oporavio od ratnih razaranja i dosegnuo predratni stupanj razvoja. Zahvaljujući ulaganjima u inozemstvo, gospodarstvo nije u potpunosti ovisno o kolebanjima cijena nafte i kvotama OPEC-a čiji je Kuvajt član. Poslovanje naftom u vlasništvu je države i ona je gl. inozemni ulagač, a osnovan je i posebni fond za poticanje razvoja drugih industr. grana. Visokoprofitabilni poslovi donose dobre prihode i K. se s BNP-om većim od 16 000 USD po st. ubraja u bogate države. U sekundarnom sektoru glavninu zaposlenih čine strani radnici, dok je domaće st. većinom zaposleno u tercijarnom sektoru (školstvo, javne službe). Poljoprivreda ima zanemarivo značenje, kako po zaposlenosti, tako i po prihodima koje donosi. Manjak vode onemogućava natapanje na znatnijim površinama. Proizvodi se nešto povrća i voća (datulje), oskudni polupustinjski pašnjaci podržavaju skromno stočarstvo. Uz uzgoj goveda, važno je i peradarstvo. Ribarstvo je tradicionalno važno, prije rata račići su uz naftu bili jedini izvozni proizvod, ali je veliko onečišćenje mora tijekom Zaljevskog rata (izlijevanje nafte) jako unazadilo ovaj sektor. Praktički jedino prir. bogatstvo Kuvajta su nafta i uz nju vezana nalazišta zemnog plina. Nafta je otkrivena 1930-ih, a od 1976. nacionalizacijom su poslovi s naftom prešli u drž. vlasništvo. Skokovit porast cijena nafte tijekom naftnih šokova (i ponovno poč. 2000-ih) omogućio je naglo povećanje prihoda koji su velikim dijelom ulagani u javni i osobni standard: izgradnja infrastrukture, omogućeno besplatno školovanje i zdravstv. skrb, pomoć pri kupnji stanova itd. K. je danas među 15 najvećih proizvođača nafte (13. 2002. g.), ali je po procijenjenim zalihama, o. 10% svjetskih, odmah iza Saudijske Arabije. Prilikom povlačenja u veljači 1991. Iračani su zapalili više od 700 naftnih izvora (svi su požari pogašeni do kraja godine), a procjenjuje se da je dnevno izgorjelo i do 6 mil. barela. Nafta i plin su i gl. izvori energije, od njih se proizvodi sva el. struja. Po potrošnji el. energije (mjereno po st.) K. je među prvih 10 u svijetu, ali je i 3. po emisiji CO2/st. Ind. je, usprkos nastojanjima vlasti da se to promijeni, još uvijek izrazito jednostrana, povezana s naftom. Najznačajnije su rafinerije (veliki udio nafte se prerađuje u zemlji) i ostala petrokem. ind. – proizvodnja etilena, umjetnih gnojiva, različitih plast. masa, umjetnih vlakana. Od ostalih ind. najvažnija je proizvodnja građev. materijala, ima nešto prehrambene (uključivo proizvodnja vode desalinizacijom), tekstilne i kovinske. K. nije razvijao tešku ind., nego je u takve poslove ulagao u drugim zemljama. Turizam je slabo razvijen, zemlju godišnje posjeti do 100 000 stranaca, a prihodi od turizma u ukupnim prihodima zanemarivi su. Izvoz je dosta veći od uvoza, a izvoze se nafta i derivati, umjetna gnojiva i ostali proizvodi petrokem. ind., najviše u Japan, Juž. Koreju, SAD, Singapur, Tajvan. Uvoze se sve vrste industr. proizvoda, od strojeva, opreme i vozila do odjeće i druge robe široke potrošnje, zatim različiti prehr. proizvodi te žive životinje. Gl. su partneri: SAD, Japan, Njemačka, Saudijska Arabija, Italija i dr. K. nema želj. pruga, unutrašnji promet u potpunosti se oslanja na cestovni (asfaltirano je više od 80% cesta), a u transportu nafte važan je i cjevovodni. Svi veći gradovi povezani su autocestama, a postoje i veze prema Saudijskoj Arabiji i Iraku. Stupanj automobilizacije je visok, a javni prijevoz slabo je razvijen. Trg. mornarica je snažna, sastoji se većinom od tankera. Gl. su luke Aš-Šuwayh kod gl. grada i aš-Šu’ayba na J, a gl. naftni terminal Mina al-Ahmadi, 15-ak km od obale, pa mu mogu prići i najveći tankeri. Međunar. zračna luka nalazi se j od gl. grada.
BNP (2002): 38,04 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1998):
poljoprivreda 0,5%, industrija 44,5%, usluge 55%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 1%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (2004): 2,2% (procjena)
Inflacija (2004): 2,3% (procjena)
Realan rast gospodarstva (2001–02): -1,0%
Uvoz (2003): 9,07 mlrd. USD
Izvoz (2003): 15,61 mlrd. USD
Povijest

zapaljeni izvori nafte u ratu s Irakom
Područje Kuvajta, u zoni starih mezopotamijskih civilizacija, dijelilo je sudbinu Babilona i dr. U ant. doba osvajaju ga Perzijanci (←539), Aleksandar Veliki (←330), zatim je pod vlašću Seleukida (←312), Parta (←141), Sasanida (224), a od 637. zauzimaju ga Arapi pod kalifom Omarom I. Mongoli ga osvajaju 1258. te je u vlasti raznih dinastija do 1534, kada ga Sulejman Veličanstveni priključuje Osmanskom Carstvu u čijem je sastavu (uz manje prekide) sve do 1918. U stvarnosti zemljom upravljaju domaći moćnici. Od 1756. na vlasti je dinastija Sabah. God. 1793. Britanci osnivaju svoja trg. predstavništva. Brit.-kuvajtskim sporazumom iz 1899. K. je pristao da bez brit. privole ne pregovara s drugim državama i ne ustupa im dijelove svojeg teritorija. God. 1911. Britanci su dobili monopol u trgovini biserima, a 1913. koncesije za naftu. God. 1913. Turska je priznala brit.-kuvajtski sporazum iz 1899, dok su Britanci priznali nominalni tur. suverenitet nad K. Tur. vrhovništvo nad K. prestaje 1918. Otada uz emira u K. djeluje i brit. rezident; K. i formalno postaje brit. protektorat 1939. God. 1956. izbijaju veliki protubrit. prosvjedi; 1961. proglašena je (pod emirom Abdullahom al-Salimom Al Sabahom, 1950–65) neovisnost K., koju je Irak priznao 1963. Na prvim parlamentarnim izborima 1961. donesen je privremeni, a 1963. definitivni ustav. God. 1965, nakon smrti emira Abdullaha, na vlast dolazi njegov brat Sabah al-Salim Al Sabah. Nakon izbora 1971. i 1975. jača položaj oporbe koja traži veći udio parlamenta u polit. životu i zalaže se za gosp. neovisnost K. od inozemstva. God. 1976. emir Sabah suspendirao je neke ustavne odredbe, raspustio predstavnički dom i preuzeo svu vlast u zemlji. God. 1981. održani su novi izbori i vraćeni suspendirani dijelovi ustava. Demokratizacija polit. života potakla je emira Jabira al-Ahmad Al Sabaha da 1986. ponovno raspusti skupštinu. Zbog osjetljiva regionalnog položaja K. je u međuarap. odnosima ugl. zastupao centrističku poziciju, ali je u nekim prijelomnim događanjima zauzimao i radikalne stavove (nakon 1978. jedna je od prvih arap. država koja je obnovila odnose s Egiptom). God. 1990. Irak je okupirao K. i proglasio ga dijelom svojeg teritorija. Oslobođen je međunar. voj. intervencijom poč. 1991. (operacija Pustinjska oluja). Komisija UN-a odredila je kuvajtsko-iračku granicu 1993.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: