Meksički zaljev
Meksički zaljev (španj. Golfo de México), vodena površina djelomično okružena kopnom u jugoist. dijelu sjevernoamer. kontinenta; sa SZ, S i SI okružen juž. obalom SAD-a, dok je sa Z, J i JI okružen ist. obalom Meksika. U smjeru I–Z proteže se do 1760 km, a u smjeru S–J do 1280 km; površina M. z. je 1 550 000 km2. Najdublja točka Sigsbee Deep (5203 m). Povezan je s Atlantskim oceanom Floridskim vratima (između poluotoka Floride i otoka Kube), s Karipskim morem kanalom Yucatán (između poluotoka Yucatána i otoka Floride); oba su kanala široka približno 160 km. Veći zaljevi unutar Meksičkoga su Campeche (Bahía de Campeche, Meksiko) i Apalachee (Florida). M. z. sastoji se od nekoliko ekol. i geol. zona; gl. su obalna zona i kontinentalni šelf. Obalna je zona niska, pješčana i močvarna, mnogo laguna i delta. Ušće mnogih rijeka, najveće su Mississippi, Alabama, Brazos i Rio Grande. Amer. obalni put slijedi sjev. obalu M. z. Na kontinentalnom šelfu nalazišta nafte; vađenje podmorskim bušotinama uz obalu Texasa i Lousiane. Izlov škampi i riba. Turizam (šport. ribolov; zimovanje). Sred. 1990-ih otkrivena “mrtva zona” (iscrpljen je kisik) uz obalu Louisiane (negativan utjecaj poljoprivrede). Gl. luke: Tampa, Pensacola (obje na Floridi), Mobile (Alabama), New Orleans, Galvestone i Corpus Christi (svi u Texasu) te Tampico i Veracruz (oba u Meksiku). Kolumbo je 1492. otkrio područje M. z.; mnogobrojni španj. istraživači prodirali su dublje i istraživali unutrašnjost sjevernoamer. kontinenta. Poč. XVII. st. obala u potpunosti istražena; podignut sustav gradova i misija, otvoreni rudnici srebra uz obalu. Znanstv. istraživanja započela u XX. st. (gl. istraž. središta duž obale Texasa, Lousiane i Floride). M. z. poznat je po biol. raznolikosti; mnogobrojna detaljna istraživanja podmorja (velike zalihe nafte). Učestali trop. cikloni (hariken) i oluje; mnogobrojna klimatološka istraživanja.