Maya

Maya, hram ratnika s kolonadom Tisuću stupova

Maya, piramida Čarobnjak (Adivino) u Uxmalu, Yucatán

Maya, Chichén-Itzá, hram ratnika, ulaz

Maya, Quetzalcoatl, zidna slika, Taxcala
Maya, indijanski narod naseljen na Yucatánu u juž. Meksiku, Gvatemali, Hondurasu i Salvadoru; o. 2 mil. pripadnika. Civilizacija M. počinje negdje prije I. tisućljeća, a potpuno je izgrađena o. 300. Tada je već završen proces raslojavanja društva (knezovi, plemstvo, slobodni ljudi i robovi). Razdoblje tzv. Stare države trajalo je od 317–987. Između 950–1000. M. su se preselili na S područja Yucatána, gdje su izgradili tzv. Novu državu. Do ustanka 1441. postojao je savez gradova na čelu s vladarom grada Mayapána. Španj. osvajači 1524. zatekli su ovdje više gradova država. Kultura M. smatra se najsjajnijom kulturom amer. kamenog doba. M. su bili poljodjelci (uzgoj pamuka, graha, kukuruza), imali su ideografsko pismo, astron. kalendar, stepeničaste piramide s hramom na vrhu, utvrde, kanale za natapanje polja, visoko razvijeni umj. obrt (višebojna keramika s realističnim motivima, skulpture u vapnencu i štuku, kamene stele s reljefima i natpisima, ceremonijalne kamene sjekire i dr.), a poznavali su i igre s loptom. Pripadali su politeističkoj religiji. Politeistički religijski sustav sačuvan je u lik. umjetnostima, uporabnim predmetima i pisanim spomenicima (također lat. spisi Chilam Balama, Obrednik Bacab, Popol Vuh, i osobito kalendar). Sred. je božanstvo bog neba Itzamná, sin boga stvoritelja Hunaba Kua i božice mjeseca Ix Chel; četiri boga Bacaba drže nebeski svod. Stvoritelj je iz mraka stvorio zoru, Sunce (zaštitnika lova i glazbe) i Mjesec (zaštitnicu tkanja i rađanja); bog smrti je Ah Pucha ili Kisin. Poslije su preuzeli štovanje i moćnog stvoritelja Quetzalcoatla ili Kukulcana. Bogove su častili obrednom hranom i opojnim pićem, obrednim plesom i žrtvovanjem životinja i ljudi; veliku ulogu imao je vrač (ahmen). Na čelu hijerarhije svećenstva stajao je veliki svećenik (Ahau Can Mai). Mrtvace su pokapali, štovali su pretke i vjerovali u božansko podrijetlo kraljeva.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: