Mississippi, zastava
Mississippi, Jackson
Mississippi, Yazoo, rijeka kraj Vicksburga
Mississippi, polje pamuka
Mississippi, Biloxi, svjetionik
Mississippi, sav. država na J SAD-a; 123 530 km2, 2 901 371 st. Smještena između Meks. zaljeva na J, sav. država Tennessee na S, Arkansasa i Louisiane na Z i Alabame na I. Ime dobila prema indijanskoj riječi koja znači “velika voda” ili “otac voda”. Prema površini 32. sav. država u SAD-u. Nizak prostor (najveća vis. 246 m) bogat tekućicama smješten većinom na obalnoj nizini Meks. zaljeva. Sjeveroist. dio brežuljkast. Na SZ prostrano plodno područje delte rijeka Yazo i Mississippi prekriveno crnim aluvijalnim tlima. I od delte pružaju se brežuljci prekriveni lesom. Obalno područje prekriveno je pijeskom i nepovoljno za poljodjelstvo, no razvoj doživljava zahvaljujući povoljnoj klimi te industrijalizaciji. Uza sjev. rub Piney Woodsa pruža se Središnja prerija (Central Prairie), a uz nju Crna prerija (Black Prairie) – razdvojene su nizom brežuljaka i šuma. Prerije su prekrivene plodnom crnicom i povoljne za poljodjelstvo. I od Crne prerije pružaju se brežuljci Tennessee, a z od nje prostor Pontotoc, najviši u cijeloj državi (prosj. vis. 120 do 180 m) i prekriven ilovačom pa je pogodan za razvoj voćarstva. M. je bogat tekućicama, glavne su vodeni put Tennessee–Tombigbee na SI, Pascagoula na JI, r. Pearl na J te Mississippi s pritocima Yazoo i Big Black na Z. Sve tekućice ulijevaju se u Meks. zaljev. M. ima umjerenu klimu s o. 1270 mm padalina godišnje. Prosj. siječanjske temp. 6–10 °C. Obalno područje izloženo je u ljetnim mjesecima razornim vjetrovima (harikeni). U sastavu stanovništva prevladava bjelačko stanovništvo. Manjinu čini autohtono indijansko stanovništvo plemena Choctaw, Afroamerikanci te Kinezi. U vjerskoj strukturi dominiraju baptisti i metodisti, a u urbanim područjima uz obalu katolici te židovi. Prema ekon. pokazateljima M. je slabije razvijen od prosjeka SAD-a. Velik dio stanovništva zaposlen je u tercijarnom i kvartarnom sektoru. M. je bogat nalazištima nafte i prir. plina koji čine 90% svih mineralnih sirovina sav. države. Nalazišta željezne rude i boksita (slabe kvalitete te se malo eksploatira). Velike površine pod šumama, drvo se koristi kao građa te za proizvodnju papira i pulpe. Dugo vremena tradic. ruralna privreda, snažniji razvoj ind. tek od sred. 1960-ih. Gl. kultura bio je pamuk, ali danas samo 10% gospodarstava proizvodi pamuk, dok se čak 70% bavi uzgojem stoke i proizvodnjom mliječnih proizvoda. Glavninu industr. proizvodnje čini prerada drva i kem. ind. Adm. središte je Jackson. Starosjedilačka indijanska plemena na području današnje države M. bila su Choctaw, Chickasaw i Natchez. Europljani otkrivaju M. oko 1540. u vrijeme pohoda španj. konkistadora Hernanda de Sota; otada za M. otpočinje tzv. “doba 7 zastava”, koje je trajalo do druge pol. XIX. st. Za plovnu r. Mississippi, ključnu za prodor u cijelu Sjev. Ameriku, međusobno su se sukobljavale Španjolska, Francuska, Engleska, Zap. Florida, SAD, Mississippi i Konfederacija Amer. Država. God. 1682. René Robert de La Salle proglasio je dolinu Mississippija franc. teritorijem; 1699. Francuzi su podigli prvo naselje kraj Old Biloxija (danas Ocean Springs); 1716. osnovana je utvrda Fort Rosalie (danas Natchez); od 1729–31. u franc. voj. pohodina iz Fort Rosalie brutalno je istrijebljeno pleme Natchez. Pariškim mirovnim ugovorom 1763. Britanci su stekli upravu nad dolinom Mississippija, koja je 1783. (osim juž. dijela) pripadala SAD-u. God. 1798. ustrojen je zaseban Teritorij M., koji je obuhvaćao juž. polovicu sadašnjih država M. i Alabama, a od 1813. i cijelu njihovu površinu. Zap. dio Teritorija primljen je 1817. u Uniju kao 20. sav. država SAD-a s gl. gradom Jacksonom (od 1822). Ugovorima iz 1820, 1830. i 1832. indijanska plemena Choctaw i Chickasaw primorana su prepustiti svoje zemlje bijelcima i povući se prema zapadu. God. 1861. M. istupa iz Unije i priključuje se Konfederaciji; tijekom građ. rata poprište je stalnih voj. operacija i razaranja. Posebno su dugotrajne i teške borbe vođene za Vicksburg (1862–63), a njegovim padom bio je faktično naznačen i krajnji ishod rata. Nakon rata ukinuto je ropstvo, ali se 1890. uvodi sustav rasne segregacije koji će na snazi ostati do konca 1960-ih; rasnu diskriminaciju provode brojne udruge Ku Klux Klana. Tijekom 1950-ih i 1960-ih M. je jedno od žarišta borbe crnaca za jednakopravnost s bijelim stanovništvom. Tek 1962. (odlukom Vrhovnog suda SAD) upisan je prvi crni student na Sveučilište države Mississippi (James Meredith), a 1969. ukinuto je odvojeno školstvo (provedba odluke Vrhovnog suda SAD-a iz 1954).