New York, Cornell University, Ithaca
New York, Bear Bridge preko rijeke Hudson, Bear Mountain State Park
New York, Lake Placid, Adirondack Mountain
New York, Albany
New York, Parada za Dan zahvalnosti
New York, zastava
New York, sav. država na SI SAD-a (od 26. VII. 1788); 122 310 km2, 19 274 244 st. Na S graniči s kan. provincijama Ontario i Québec, na I sa sav. državama Vermont, Massachusetts i Connecticut, na JI izlazi na Atlantski ocean, na J graniči s New Jerseyem i Pennsylvanijom, a na Z s Pennsylvanijom i Ontariom. U smjeru S–J proteže se u duljini od 510 km, a u smjeru I–Z 480 km. Gl. grad Albany (93 794 st.). Obalne ravnice. Planinski prostor na I (Catskill Mountains), SI (Adirondack; najviši vrh Mount Marcy, 1629 m) i J (Appalachians). Na S dolina r. St. Lawrence. U sr. dijelu duboke ledenjačke doline i jezera Finger. Važnije rijeke: Hudson, St. Lawrence, Delaware, Mohawk i Niagara (Niagarini slapovi). Tri velika jezera (Champlain, Erie i Ontario) dijelom se nalaze u sav. državi N. Y. Obala duga 204 km. Poljodjelstvo; uzgoj povrća (luk, rajčica, zelje), voća (jabuke, grožđe i trešnje), kukuruza, krumpira, pšenice i zobi. Uzgoj goveda, svinja, ovaca. Mljekarstvo. Ribarstvo. Ležišta cinka, olova, željeza, srebra i prir. plina. Prehr., kem., drvna (namještaj), tekst. i kovinska ind.; proizvodnja papira, preciznih instrumenata, stakla, plastike, automob. dijelova, zrakoplova, gume, računalne opreme i dr. Tiskarstvo i nakladništvo. Turizam. Veći gradovi: New York (najveći), Buffalo, Rochester, Yonkers i Syracuse. Brojne specijalizirane i opće knjižnice. Više sveuč. i visokih škola. Brojni istraž. centri i instituti. Mjesto rođenja četvorice amer. predsj. (Martina Van Burena, Millarda Fillmorea, Theodorea Roosevelta i Franklina D. Roosevelta). Prije eur. kolonizacije naseljena indijanskim plemenima (Mahican, Wappinger, Mohawk, Oneida, Onondaga, Cayuga i Seneca). Tal. pomorac i istraživač Giovanni da Verrazano prvi je Europljanin koji je doplovio do zaljeva New Yorka 1524. Eur. kolonizacija započela je nakon 1609, kad je brit. istraživač Henry Hudson istraživao područje rijeke koje je poslije po njemu dobila ime. Naseljavaju se Nizozemci i osnivaju koloniju New Netherlands i naselja Fort Orange (nedaleko od današnjeg Albanyja) 1624. i New Amsterdam (današnji juž. dio Manhattana) 1626. Od 1664. u engl. posjedu. Kratko ponovno u niz. posjedu (1673–74). Od 1690. česti sukobi s Francuzima i indijanskim plemenima (1754–63). Do 9. VII. 1776. kralj. provincija; 1788. postaje sav. država SAD-a. Sadašnji ustav usvojen 1894.