Panonija (grč. Pannonía, lat. Pannonia), ant. naziv za područje, čija sjev. i ist. granica idu desnom obalom Dunava od Bečke šume do utoka Save u Dunav, a juž. se nalazi nešto južnije od Save i Kupe. Na Z graniči s Norikom. Nastavali su je Panonci, narod srodan Ilirima, a u zap. dijelovima bilo je i Kelta. God. ←35. Rimljani pod zapovjedništvom Oktavijana započinju osvajanje ovog prostora, koji nakon Panonskog rata (←12–←9) ulazi u sastav rim. provincije Ilirik. Gušenjem velikoga panonsko-dalmatskog ustanka (6–9) nakon podjele ove provincije postaje dio Donjeg Ilirika, a potom nastaje provincija Panonija sa sjedištem u Petoviju (Ptuj). Poč. II. st. za cara Trajana podijeljena je na Gornju P. (Pannonia Superior) na Z, sa sjedištem u Carnuntumu (Deutsch-Altenburg kraj Beča), i Donju P. (Pannonia Inferior) na I, sa sjedištem u Aquincumu (Óbuda). God. 297. Dioklecijanovom reorganizacijom države Gornja P. dijeli se na Savsku P. (Pannonia Savia, Pannonia Ripariensis, Pannonia Interamnensis) sa središtem u Sisciji (Sisak), i na Prvu P. (Pannonia Prima, Pannonia Superior), sa središtem u Savariji (Szombathely), a Donja P. na Drugu P. (Pannonia Secunda, Pannonia Inferior ili Pannonia Sirmiensis), sa središtem u Sirmiju (Srijemska Mitrovica) i na Panoniju Valeriju (Pannonia Valeria, nazvana po carevoj kćeri), sa središtem u Sopijani (Pečuh). Sve četiri pripadale su zajedno s Dalmacijom i oba Norika Panonskoj dijecezi (diocesis Pannoniarum), poslije zvanoj Zap. Ilirik (Illyricum Occidentale), i prefekturi Italije. Značajni gradovi i naselja na ovom prostoru u rim. doba su i Vindobona (Beč), Arabona (Győr), Brigetio (kraj Komároma), Emona (Ljubljana), Andautonia (Ščitarjevo kraj Zagreba), Aquae Iasae (Varaždinske Toplice), Mursa (Osijek), Cibalae (Vinkovci), Taurunum (Zemun), Cimbrianae (Székesfehérvár), Scarbantia (Sopron). Granica ove provincije na Dunavu bila je ujedno i granica Rim. Carstva, te je na njoj bio izgrađen niz utvrda i voj. logora (dunavski limes). S područja P. dolazi više rim. careva (npr. Valerijan, Maksimijan, Gracijan), a davala je i znatne snage za vojsku. Nakon podjele Rim. Carstva na Istočno i Zapadno, ovo područje pripada Zapadnom. Prodorom barbarskih naroda dolazi pod vlast Ist. Gota (453), Langobarda (527) i Avara (568). Od VI. st. naseljavaju je Slaveni, a potkraj IX. st. prodiru Mađari i djelomično potiskuju Slavene.