Estonija

Službeni naziv: Republika Estonija; Eesti Vabariik
Površina: 45 227 km2
Stanovništvo (procjena 1998): 1 450 000 (32 stanovnika/km2); 74% gradsko
Glavni grad Tallinn, 408 300 stanovnika (procjena 2000)
Upravna podjela 15 provincija;
Službeni jezik estonski
Valuta euro = 100 centa
Estonija, država u sjevernoj Europi, graniči s Rusijom na istoku i Letonijom na jugu; na sjeveru i zapadu izlazi na Baltičko more; ima 3794 km obale.
Prirodna obilježja

Tallinn

pejsaž iz južnog dijela
Glavne crte reljefa Estonije definirane su pleistocenskom glacijacijom, kada je ovo područje bilo prekriveno kontinentskim ledenim pokrovom. Najveći je dio zemlje valovita ravnica prosječne visine 50-ak m, građena od morenskih nanosa mjestimice debelih i 200 m. Juž. je dio zemlje brežuljkast kraj s nekoliko većih uzvisina (Sakala, 145 m; Otepää, 217 m i dr.), a tu je i najviša točka Estonije, Suur Munamägi, 318 m. U sred. dijelu zemlje pružaju se izduženi brežuljci ledom uravnjenih vršnih dijelova. Sjev. je dio Estonije nizak močvarni plato, pokriven nanosima što su ga istaložili tokovi nastali kopnjenjem leda. Iako ih ima diljem zemlje, ovdje su u kvartarnim naslagama os. brojna tresetišta. Obala je dobro razvedena s mnogobrojnim zaljevima i s više od 1500 otoka. Najveći su Saaremma (2763 km2) i Hiiumaa (989 km2), koji odvajaju Riški zaljev od Baltičkoga mora. Sjev. je obala strma, mjestimično s liticama visokim do 50 m, a z niska s plitkim morem i mnogobrojnim prudovima. Klima je kontinentska, a na otocima i priobalju osjećaju se maritimni utjecaji koji prema unutrašnjosti slabe, iako nema značajnih reljefnih prepreka. Sr. srpanjska temp. kreće se od 16–17 °C, a siječanjska od -3 °C na otocima do -7 °C na JI zemlje. Riški zaljev zaleđen je 3 mj., a Finski 2–4 mj. godišnje. Količina oborina kreće se od 500 mm na otocima do 700 mm u unutrašnjosti. Najvlažnije je doba godine potkraj ljeta, a najsušnije u proljeće. Usprkos razmjerno maloj količini oborina, vlage ima dovoljno zbog slabe evaporacije; u kombinaciji sa sporim otjecanjem (uravnjen reljef), često dolazi do zamočvarivanja. U proljeće, kada se topi snijeg, moguće su poplave. Pod šumama je više od 40% površine. Prevladavaju vazdazelene šume (bor, smreka, jela, ariš). Od listopadnog drveća najzastupljenije su vrste breza, bukva, javor, jasen i hrast. E. se ističe gustom mrežom tekućica. Veći dio zemlje izravno pripada slijevu Baltičkoga mora, tj. Riškom i Finskom zaljevu. Najveća je r. Pärnu (144 km), koja se ulijeva u Riški zaljev. Ostale veće rijeke: Narva, Kasari i Emajogi. Potonja se ulijeva u najveće estonsko jezero Peipsi (rus. Čudsko jezero), koje se preko Narve odvodnjava u Finski zaljev. Jezera zauzimaju o. 5% površine. S jezerom Peipsi povezano je jezero Pskov, a kroz oba prolazi granica s Rusijom. Od ostalih jezera najveća su Vortsjärv i umjetno Narva. Mnoga jezera su tresetišta.
Stanovništvo
S manje od 1,5 mil. žitelja E. je po broju st. ne samo najmanja pribaltička, nego i najmanja država nastala raspadom SSSR-a. Usto, Estonci čine oko 2/3 stanovništva, odn. E. se ističe velikim udjelom manjina. Najbrojniji su Rusi (28%), Ukrajinci (2,5%) i Bjelorusi (1,5%). Služb. je jezik estonski, koji pripada ugro-fin. skupini u uralo-altajskoj porodici, a koriste se i jezici manjina, posebice ruski. S 32 st./km2 E. spada među rjeđe naseljene europske zemlje. Najgušće je naseljen s dio zemlje, koji je najrazvijeniji i gdje su najveći gradovi, j i z nešto slabije, a najslabije su naseljeni otoci. U gradovima živi približno 3/4 st. Najveći je glavni grad Tallinn (408 300 st.), slijede Tartu (101 700 st.), Narva (73 300 st.), Kohtla-Järve (51 200 st.) i Pärnu (51 000 st.). Karakteristično je da neestonsko st. često čini većinu u gradovima (npr. u Narvi više od 90%). U razdoblju samostalnosti E. bilježi pad broja st. (-11‰ godišnje, prosječno 1990–98). To je posljedica prir. pada st. (rodnost se kreće o. 9‰, a smrtnost oko 14‰, među najvišima u Europi) i negativne migracijske bilance. Naime, nakon pripojenja SSSR-u 1940, pa do osamostaljenja, u E. je useljeno o. 500 000 ljudi, većinom Rusa. Dijelom su to bili radnici i stručnjaci koji su se zapošljavali u rastućoj industriji, a dijelom voj. osoblje i drž. službenici. Nakon osamostaljenja mnogi se iseljavaju, dijelom i zbog strogih kriterija dobivanja estonskog državljanstva. Starosna struktura dosta je nepovoljna, s niskim udjelom st. do 15 g. (18%) i samo malo manjim udjelom starijih od 65 g. (14%). Očekivano trajanje života 69 g. U vjerskom sastavu prevladavaju protestanti luterani uz manje zajednice pravosl., kat. i žid. vjernika. Obrazovna struktura je dobra, nepismenih gotovo nema. Osnovno obrazovanje traje 9 g. Najstarije je sveučilište u Tartuu, osn 1632.
Gospodarstvo

luka u Tallinnu
U sklopu nekadašnjega SSSR-a E. je bila industr. područje sa znatnim sudjelovanjem poljoprivrede. Nakon osamostaljenja, zaposlenost i udio u BNP-u u ovim djelatnostima smanjivali su se, a sve veće značenje dobivao je tercijarni sektor. Ipak, tijekom 1990-ih došlo je do pada gospodarstva (slično kao i u drugim zemljama nekadašnjega Ist. bloka), povezano s teškoćama tranzicije na trž. gospodarstvo (zastarjelost ind. i nekonkurentnost proizvoda na svj. tržištu, pad produktivnosti, smanjenje zaposlenosti i propadanje pojedinih poduzeća, inflacija i dr.). BNP/st. iznosi 3360 USD i s 2/3 ostvaruje se u uslužnim djelatnostima. Poljoprivreda se suočila s problemom dekolektivizacije koja je provedena tijekom sovj. vlasti. Privatizacija je provedena brzo i efikasno. Gl. kulture krumpir, ječam, zob, raž te drugo povrće i žitarice, voće. Stočarstvo je vrlo razvijeno, posebice uzgoj goveda i svinja. Poljoprivreda i šumarstvo sirovinska su baza za tradic. prehr. i drvnu ind. Među rudnim bogatstvima izdvajaju se nafta dobivena iz šejlova te treset. To su i gl. izvori energije koji se koriste za proizvodnju el. struje koja se i izvozi. Od ostalih ruda najvažniji je fosforit. Uza spomenute, najznačajnije grane ind. jesu kem. i petrokem. (prerada nafte, proizvodnja plina, otapala, ljepila, umjetna gnojiva, različitih kemikalija) te strojarska, elektrotehn. i tekstilna. Teškoće industr. razvoja vezane su ne samo za konkurentnost na svj. tržištu, nego i za potrebu nabave sirovina po svj. cijenama. U vanj. trgovini ostvarene su velike promjene. Gl. partneri više nisu Rusija ni zemlje nastale raspadom SSSR-a nego Finska, Švedska i Njemačka. Uvoz je još uvijek veći od izvoza. Uvoze se strojevi i oprema, sirovine, vozila, odjeća i obuća, hrana. Izvoze se strojevi, el. uređaji, drvne prerađevine, tekst. roba, prehr. proizvodi. Od 1. I. 2011. u eurozoni.
BNP (1998) 4,88 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1998):
poljoprivreda 6%, industrija 27%, usluge 67%
Udio zaposlenih po sektorima (1996):
poljoprivreda 10%, industrija 34%, usluge 56%
Nezaposlenih (1998) 9,9%
Inflacija (1990–98) 75,4%/god. (1999: 3,3%)
Realan rast gospodarstva (1990–98) 2,2%/god.
Uvoz (1999) 3,70 mlrd. USD
Izvoz (1999) 2,64 mlrd. USD
Povijest

ruševine dvorca u Haapsalu
Estonce je prvi put zabilježio rim. povjesničar Tacit (←I. st.) u svojem djelu Germaniji . U IX. st. područjem E. prolaze Vikinzi, a u XI–XII. st. Danci i Švedi; između 1030. i 1192. pokušavaju ih pokoriti Rusi. God. 1217. pokorava ih Njem. viteški red (teutonci). Osvajanje E. dovršeno je 1227, kada s E. i otoci dospijevaju pod dan., a j E. i Letonija pod njem. vlast; 1346. Danci prodaju suverenitet nad svojim dijelom E. Nijemcima. Između 1558. i 1629. Estoniju postupno zauzima Švedska; nakon Sjev. rata i mira u Nystadu 1721, E. dolazi pod suverenitet Rusije. Snažna rusifikacija za cara Aleksandra III. (1881–94); dokinuta je lokalna samouprava baltičkih pokrajina, nastupa intenzivna rusifikacija u upravi, sudstvu i školstvu. Nakon Februarske revolucije 1917. E. stječe samoupravu (izabrano je Estonsko nar. vijeće i ustrojena privremena vlada). God. 1918. Estoniju zauzimaju njem. postrojbe; nakon kapitulacije Njemačke proglašena je 1918. u Narvi Estonska Sovj. Republika; 1919. E. je proglašena neovisnom republikom. Od 1933. diktatorski režim Konstantina Pätsa nastoji sklopiti obrambeni savez s Njemačkom. Paktom Hitler–Staljin (1939) pripala sovj. interesnom području; zauzeta 1940. i uključena u SSSR kao Estonska SSR. Njem. okupacija 1941–44. Nakon raspada SSSR-a proglašena je neovisnost Estonije (1991). Godine 1992. donesen je nov ustav, a na predsjedničkim izborima pobijedio je književnik i filmski autor Lennart Meri (predsjednik do 2001). Od 2001. do 2006. na čelu države je Arnold Rüütel, a od 2006. Toomas Hendrik Ilves (ponovno izabran 2011). Estonija je od 2004. članica Europske unije i NATO-a.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: