rukomet

rukomet, slijeva: Mirza Džomba, Ivano Balić, Blaženko Lacković

rukomet, hrvatska rukometna reprezentacija, svjetski prvaci 2003.
rukomet, športska igra loptom (za muške opsega 58–60 cm, za žene 54–56 cm) u kojoj sudjeluju dvije ekipe od po šest igrača u polju i s vratarima. Ekipa koja napada pokušava ubaciti loptu u protivnička vrata, a ekipa koja se brani nastoji to spriječiti. Igra se, danas uglavnom u dvoranama, na terenu od 20×40 m u trajanju od 2×30 min. Pričuvni igrači neograničen broj puta mogu ući u igru. Prva pravila takozvanoga velikog rukometa napisana su 1917. u Njemačkoj, a prva međunarodna utakmica muških momčadi odigrana je u rujnu 1925. u Halleu. Posljednje svjetsko prvenstvo u velikom rukometu odigrano je 1966. U Danskoj je 1898. Holger Nielsen uvrstio u nastavu i handbold, igru sličnu današnjem rukometu. Dvije ekipe igrale su na terenu veličine 40×20 m, svaka s po šest igrača u polju i s vratarom. Početkom XX. stoljeća u Češkoj se počela igrati ženska športska igra loptom → hazena, koja je bila popularna osobito do 1940-ih godina. Prvo svjetsko prvenstvo u takozvanom malom rukometu, odnosno današnjem rukometu, održano je u veljači 1938. u Berlinu. Osnivački kongres Međunarodnoga rukometnog saveza (Fédération Internationale de Handball – IHF) održan je u Kopenhagenu 1946. U Zagrebu je 6. XI. 1949. odigrana prva međunarodna rukometna utakmica poslije II. svjetskoga rata, između gradskih reprezentacija Zagreba i Pariza (12:1). Prvu međunarodnu žensku klupsku utakmicu igračice RK Zagreb odigrale su 20. VIII. 1950. u Zagrebu s ekipom bečke Admire i pobijedile 3:2. Osamostaljenjem Hrvatske, Hrvatski rukometni savez postao je član IHF-a 10. IV. 1992, a Europske rukometne federacije (EHF) 23. VII. 1992. Uspjesi koji su postignuti na mnogim nastupima muške reprezentacije i klubova hrvatskom su rukometu osigurali epitet najtrofejnijega hrvatskog športa. Najboljim svjetskim rukometašem 2003. i 2007. bio je proglašen Ivano Balić, a 2013. Domagoj Duvnjak. Muška reprezentacija osvojila je na Olimpijskim igrama 1996. i 2004. zlatne i 2012. brončanu medalju; na svjetskim prvenstvima zlatnu medalju 2003, srebrene 1995, 2005. i 2009, brončanu 2013; na europskim prvenstvima 2008. i 2010. srebrene, 1994, 2012. i 2016. brončane medalje.
Uspjesi i sastavi muške reprezentacije
Olimpijske igre:
1996. I. mjesto: Patrik Ćavar, Valner Franković, Slavko Goluža, Bruno Gudelj, Vladimir Jelčić, Božidar Jović, Nenad Kljaić, Venio Losert, Valter Matošević, Zoran Mikulić, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić i Vladimir Šujster. Izbornik: Velimir Kljaić.
2004. I. mjesto: Ivano Balić, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Slavko Goluža, Nikša Kaleb, Blaženko Lacković, Venio Losert, Valter Matošević, Petar Metličić, Vlado Šola, Denis Špoljarić, Goran Šprem, Igor Vori, Drago Vuković i Vedran Zrnić. Izbornik: Lino Červar.
Svjetska prvenstva:
1995. II. mjesto: Zvonimir Bilić, Patrik Ćavar, Tomislav Farkaš, Slavko Goluža, Boris Jarak, Božidar Jović, Venio Losert, Valter Matošević, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić, Mirza Šarić, Vlado Šola i Ratko Tomljanović. Izbornik: Zdravko Zovko.
1997. XIII. mjesto
1999. X. mjesto
2001. IX. mjesto
2003. I. mjesto: Ivano Balić, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Slavko Goluža, Nikša Kaleb, Mario Kelentrić, Blaženko Lacković, Valter Matošević, Renato Sulić, Vlado Šola, Denis Špoljarić, Goran Šprem, Tonči Valčić i Vedran Zrnić. Izbornik: Lino Červar.
2005. II. mjesto: Ivano Balić, Nikola Blažičko, Denis Buntić, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Slavko Goluža, Zoran Jeftić, Nikša Kaleb, Blaženko Lacković, Venio Losert, Petar Metličić, Vlado Šola, Denis Špoljarić, Goran Šprem, Igor Vori, Drago Vuković i Vedran Zrnić. Izbornik: Lino Červar.
Europsko prvenstvo:
1994. III. mjesto: Zvonimir Bilić, Patrik Ćavar, Slavko Goluža, Bruno Gudelj, Vladimir Jelčić, Božidar Jović, Nenad Kljaić, Valter Matošević, Alvaro Načinović, Ivica Obrvan, Tonči Peribonio, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić, Vlado Šola i Ratko Tomljanović. Izbornik: Zdravko Zovko.
Izbornici: Josip Milković i Ivica Horvat (1990–91), Zdravko Zovko (1991–95), Abas Arslanagić (1995–96), Vlado Nekić (1996), Velimir Kljaić (1996), Ivan Duvnjak (1996), Damir Čavlović (1996), Josip Glavaš (1997), Ilija Puljević (1997–98), Velimir Kljaić (1998), Zdravko Zovko (1999– 2000), Josip Milković (2000–02), Lino Červar (2002–2011), Slavko Goluža (2011–15), Željko Babić (od 2015).