Sámos, luka Vathí
Sámos, Vathí, manastir
Sámos (Sam), otok u Egejskome moru, u skupini Sporada, Grčka; 476 km2, 43 595 st. Leži uz obalu Male Azije, odvojen samo uskim, istoimenim prolazom. Pretežno planinski; najviši vrh Kerketeus (1433 m). Istočna obala je razvedena; južna slabije. Plodno tlo. Tragovi neolitičke naseljenosti. U XI. st. pr. Kr. dolazak Jonjana; oko VI. st. pr. Kr., za vladavine tiranina Polikrata, jedno od najvažnijih trgovačkih, kulturnih i pomorskih središta Grčke. Pod perzijskom, atenskom, spartanskom i rimskom vlašću. Do XIII. st. bio je pod Bizantom, nakon toga pod Genovom, a od 1453. pod turskom vlašću. Vraćen Grčkoj 1912. Poljoprivreda; vinogradarstvo, voćarstvo, uzgoj pamuka i duhana. Važnija naselja: Tigáni (luka na južnoj obali),Vathí (upravno središte) i Karlóvasi. Rodno je mjesto grčkog filozofa i matematičara Pitagore, a pjesnik Anakreont i basnopisac Ezop živjeli su na njemu; kiparska škola. Ostatci hrama i svetišta božice Here.