spužve, Axinella damicornis
spužve, Haliclona mediterranea
spužve (Spongia, Porifera), mnogostanične životinje jednostavne građe. Stanice imaju znatan stupanj nezavisnosti, ali nemaju pravog tkiva. Tijelo spužava sastoji se od dvaju slojeva vanjskoga (ektoderm) i unutarnjega (endoderma). Oni luče sr. sloj, koji odgovara mezodermu. Najuočljivija osobina spužava su mnogobrojni otvori (pore) po kojima su dobili ime. Manji i mnogobrojni otvori su ostije, a veći i malobrojniji oskulumi. S. su filtratori. Suspendirane čestice s vodom ulaze kroz manje otvore, prolaze kroz tijelo gdje se iskorištavaju hranjive tvari, a voda se izbacuje kroz veće otvore. Voda ujedno služi i za disanje. Sve odrasle s. su sjedilačke. Žive pojedinačno ili u kolonijama, pričvršćene za dno ili razne predmete. Sve s. su morske, osim por. Spongillidae čiji predstavnici žive u kopnenim vodama. Veličina varira od zrna graška do 1 m. Razmnožavaju se spolno i nespolno. Djelomično su dvospolci, djelomično razdvojena spola. U svih s. kopnenih voda i nekih morskih unutrašnjim pupanjem stvaraju se rasplodna tijela gemule. Razvrstavaju se prema građi skeleta: vapnenjače (Calcarea ili Calcispongiae), staklače (Hexactinellidae=Triaxonidae ili Hyalospongiae) i kremenorožnjače (Demospongia). Vapnenjače imaju skelet građen od vapnenačkih iglica, staklače od šesterozrakastih silicijevih iglica, a kremenorožnjače od silicijevih iglica povezanih vlakancima (sponginom) ili samo od spongina. Poznato je o. 5000 vrsta. Morske žive u obalnom području (vapnene spužve), i na dubini većoj od 1000 m (kremene spužve). U hrv. podzemlju kraj Ogulina živi jedina podzemna spužva na svijetu, ogulinska špiljska spužvica. Morske spužve sa skeletom od spongina komercijalno se iskorištavaju u kozmetičke svrhe.