 |
|
| Službeni naziv: | Tuvalu (do 1976. Ellice Islands) |
| Površina: | 26 km2 |
| Stanovništvo | (procj. 2007): 9800 (377 st./km2); 50% gradsko |
| Glavni grad | atol Funafuti (naselje Vaiaku, 516 stanovnika) |
| Upravna podjela | 9 atola |
| Službeni jezik | tuvaluanski i engleski |
| Valuta | australski dolar (AUD) = 100 centa |
Tuvalu, otočna država u jugozap. dijelu Tihog oceana, zap. Polinezija, o. 3300 km si od Australije i 4400 km jz od Havajskog otočja. Nema kopnenih granica, susjedi su otočja Fiji na J (900 km), Samoa na JI (1100 km) i Vanuatu na JZ (1400 km); ukupna duljina obalne linije iznosi 24 km.
Prirodna obilježja
otok Nanumea
Vaiaku
T. je jedna od najmanjih država svijeta. Sastoji se od devet koraljnih otoka, od kojih pet ima otvorene lagune, raspoređenih u 600 km dugu nizu od SZ prema JI na 1,3 mil. km2 oceana. Atoli se izdižu najviše do 5 m iznad morske površine. Klima je trop. oceanska pod utjecajem jugoist. pasata, s malenim dnevnim i godišnjim kolebanjima temp. (o. 27 °C) i velikom količinom oborina (2500–4000 mm), najviše od listopada do ožujka. Otoke ugrožavaju trop. cikloni. Nema stalnih tekućica niti izvora, a podzemne vode imaju ograničenu uporabu zbog zaslanjivanja. Pitka voda dobiva se prikupljanjem kišnice i desalinizacijom. Vegetacija je rijetka (kokosove palme).
Stanovništvo
Stanovnici su Tuvaluanci (96%), polinezijski narod srodan Samoancima, a na atolu Nui žive i Mikronezijci (4%). Govore tuvaluanskim jezikom, koji je uz engleski (škole, uprava, turizam) i služb. jezik. Otoci su prenapučeni (377 st./km2) uzimajući u obzir skromne gosp. mogućnosti i prir. resurse. Više od polovine stanovnika živi na atolu Funafutiju, gdje se nalazi i jedino urbano naselje Vaiaku. Velik porast stanovništva u opadanju je nakon politike planiranja manjih obitelji; stopa prir. prirasta od 15‰ rezultat je visokih stopa rodnosti (22‰) i razmjerno niskih stopa smrtnosti (7‰). Oko 500 Tuvaluanaca radi u inozemstvu (uglavnom kao pomorci). Stanovništvo je izrazito mlado; mlađih od 15 g. je 30%, dok je starijih od 65 g. samo 5%. Očekivano trajanje života 68 g. Prema vjeroispovijesti većina je protestanata (97%).
Gospodarstvo
otok Nukulaelae, plaža
T. ima vrlo skromno gospodarstvo i vrlo ograničene uvjete razvoja. Oko 3/4 st. bavi se samoopskrbnom poljoprivredom nedovoljnom za pokrivanje vlastitih potreba za hranom; uzgoj kokosova oraha (izvoz kopre), kruhovca, tara, pandanusa, papaje, banana; svinjogojstvo, kozarstvo i peradarstvo; ribarstvo. T. nema rudnih bogatstava, a svu el. energiju dobiva iz dizelskih agregata. Manji pogoni za preradu kopre; obrti (odjeća, suveniri). Turizam je vrlo skroman, o. 1000 stranih posjetitelja godišnje (kružna brodska putovanja). Značajne prihode ostvaruje od prodaje poštanskih maraka i ribarskih koncesija. Za gospodarstvo su važne i doznake iz inozemstva (mornari). T. ovisi o stranoj pomoći (Australija, Novi Zeland, Vel. Britanija, SAD, Japan, Juž. Koreja); uvozi hranu, fosilna goriva i industr. proizvode zbog čega ima velik vanjskotrgovinski deficit. Gl. vanjskotrgovinski partneri: Njemačka, Fidži, Italija, Japan, Kina, Australija, Novi Zeland.
BNP (2004): 18 mil. USD
Udio BNP-a po sektorima (2002): poljoprivreda 17%, industrija 27%, usluge 56%
Inflacija (2005): 3,9%
Realan rast gospodarstva (2002): 1,2%
Uvoz (2004): 9,2 mil. USD
Izvoz (2004): 1 mil. USD
BNP (2004): 18 mil. USD
Udio BNP-a po sektorima (2002): poljoprivreda 17%, industrija 27%, usluge 56%
Inflacija (2005): 3,9%
Realan rast gospodarstva (2002): 1,2%
Uvoz (2004): 9,2 mil. USD
Izvoz (2004): 1 mil. USD
Povijest
oluja na otoku Funafutiju
Prvi naseljenici otoka potječu sa Samoe (XIV. st.). Otočje je Europljanima prvi otkrio španj. pomorac Álvaro de Mendaña de Neira (XVI. st.), ali je i nakon toga do druge pol. XVIII. st. ostalo izvan eur. zanimanja. Od 1820-ih intenzivnije ga posjećuju kitolovci i trgovci, od 1860-ih na otočju djeluju protest. misionari sa Samoe. God. 1892–1916. protektorat Vel. Britanije, od 1916. sastavni dio brit. kolonije Gilbert (danas Kiribati) i Ellice. Tijekom II. svj. rata T. je djelomično pod jap. okupacijom. Od 1970-ih jača pokret za neovisnošću; 1971. stječu širu unutar. autonomiju. God. 1975. otočje Ellice izdvaja se iz brit. kolonije kao zasebno brit. područje Tuvalu, a 1978. proglašava se neovisnom državom. Član Commonwealtha. Predsjednik vlade Maatia Toafa od 2004. do 2010, a od 2010. Willy Telavi.