voćarstvo, grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem voćaka te proizvodnjom voća. Voćke su višegodišnje drvenaste kult. biljke (osim zeljaste jagode) koje se uzgajaju u obliku stabala (jabuka, kruška, šljiva i dr.) ili grmova (šipak, kupina, malina i dr.). Veličina drveta, deblo i krošnja, obično se podešavaju prema potrebama njegovanja i berbe. Samo voće može biti koštuničavo ili koštičavo (šljiva, trešnja, breskva i dr.), zrnato (jabuka, kruška i dr.), lupinasto (orah, badem i dr.), grmoliko i jagodasto; juž. voće javlja se u veoma raznovrsnom oblicima te se ne sortira na taj način. Svaka od voćki javlja se mnogobrojnim posebnim sortama s različitim ukusom i drugim svojstvima. Prvi voćnjaci uzgajaju se već u najstarijim civilizacijama kada se i kultiviraju pojedine vrste voćaka. Najpovoljniji za razvoj v. su umjereni pojas (jabuka, kruška, šljiva, breskva, orah i dr.), te suptrop. (naranča, limun, mandarinke, smokva, šipak, rogač i dr.) i trop. pojas (banana, kokosov orah, ananas i dr.). U svijetu se najviše proizvodi agruma i citrusa (naranča i limun), te banana i jabuka. U tradic. seoskim domaćinstvima uzgajalo se obično više vrsti voćaka. Danas prevladavaju veliki monokulturni voćnjaci kojima se postižu visoki prinosi i najpovoljnija cijena proizvoda, dok se manji voćnjaci orijentiraju na podizanje kvalitete i drugih osobitosti uzgajanih voćaka (zdrava hrana). V. se razvija primjenom mnogih agrotehn. mjera, a posebna znanost o voćarstvu naziva se pomologija.