Babonići (Babonegi), hrvatski plemićki rod. Spominju se od kraja XII. stoljeća. Središnji posjedi Babonića nalazili su se u srednjovekovnoj Slavoniji; u doba najveće moći gospodarili područjem od Kranjske do Vrbasa i od Save do Gvozda. Potkraj XIII. stoljeća u sukobu su s moćnim plemićkim obiteljima Gut-Keled i Gisingovcima, s kojima naizmjenično obnašaju bansku čast u Hrvatskoj: Radoslav I. bio je slavonski ban 1287–88, a njegov brat Stjepan III. 1288. Važnu ulogu u političkom životu Hrvatske imaju u vrijeme vladavine Karla I. Roberta (1301–42), kada se smatraju najmoćnijim velikašima Slavonije. Tada se ističe slavonski ban Stjepan IV. (1316–23), koji je s braćom Ivanom (slavonski i hrvatsko-dalmatinski ban) i Radoslavom II. podijelio goleme obiteljske posjede. Radoslavovi potomci nazivaju se po stečenoj utvrdi Blagaj knezovima Blagajskim. Posljednji istaknutiji Babonić je Ladislav, pristaša kralja Žigmunda, uz kojega ratuje u Italiji, Njemačkoj, Češkoj i Turskoj.