Bahama

Službeni naziv: Bahama ; Commonwealth of the Bahamas
Površina: 13 939 km2
Stanovništvo (procjena 1997): 289 000 (21 stanovnika/km2 ); 87% gradsko
Glavni grad Nassau, 172 000 stanovnika (procjena 1997)
Upravna podjela 18 distrikta
Službeni jezik engleski
Valuta bahamski dolar (BSD) = 100 centa
Bahama, srednjoamer. otočna država u Atlantskom oceanu između Floride (SAD) na SZ i Kube na JZ.
Prirodne značajke

Nassau
Država koja obuhvaća Bahamsko otočje, skupinu od 30-ak većih, oko 700 manjih otoka, te preko 2000 hridi i grebena. Pružaju se od otoka Grand Bahama (100 km od Floride) prema JI u duljini od 800 km. Nalaze se na rubu velikih plićaka (Great Bahama Bank), koji se si od otočja strmo spuštaju prema oceanskim dubinama preko 5000 m. Građeni su pretežito od koraljnih vapnenaca, mjestimično pokriveni plodnim tlom. Pretežito uravnjeni i niski (često samo nekoliko m), najvišu točku dosežu na o. Catu, 63 m. Mnogi su uski, izdužena oblika, obrubljeni koraljnim grebenima. Najveći je o. → Andros, koji zauzima gotovo pol. cjelokupne površine; ostali veći otoci: Great Inagua, Great Bahama, Great Abaco, Eleuthera i dr. Prevladava trop. klima (sjev. obratnica prolazi središnjim dijelom otočja) s dva godišnja doba; ublažujući utjecaj oceana. Prosj. zimske temp. o. 21 °C, a ljetne o. 27 °C. Većina od prosječnih 1120 mm oborina padne ljeti. Od sred. srpnja do sred. studenog razdoblje trop. ciklona. Ugl. oskudna vegetacija, na većim otocima šume mahagonija, palmi, borova i cedra, a uz obale i mangrova. Zbog vapnenačke podloge nema rijeka.
Stanovništvo
Naseljeno je samo 30-ak otoka, ali i oni vrlo nejednoliko; na otoku New Providenceu, na kojemu je i gl. grad, živi gotovo 60% st. zemlje, iako zauzima manje od 2% površine Bahama. Većinu stanovništva (72%) čine crnci, potomci nekadašnjih robova, mješanaca (mestika i mulata) je 14%, a 12% čine bijelci, većinom amer. i brit. podrijetla. Osim gl. grada u kojemu živi preko pol. st., veća naselja su Freeport (26 600 st.), High Rock (8100 st.), West End (7800 st.), svi na otoku Grand Bahama, te Cooper Town (5500 st.) na otoku Abaco. Prosj. porast st. 1990–97. iznosi 1,7% na godinu, i nešto je veći od prir. promjene (useljavanje). Prevladava mlado st.; mlađih od 15 g. je 29%, a starijih od 60 g. 7,3%; očekivano trajanje života 74 g. Većinom kršć. st. (među njima najviše baptista), zatim različita tradicijska vjerovanja i manjine drugih vjera i različitih sljedba. Osnovno školstvo je obvezno, a nepismenih je manje od 5%.
Gospodarstvo
Do sred. XX. st. osnova gospodarstva bilo je poljodjelstvo (ananas, sisal) i ribarstvo, posebice vađenje spužvi. Danas dominantnu ulogu ima turizam koji zapošljava gotovo 2/3 aktivnog st.; u brzom porastu je i bankarstvo i osiguranje, a zbog poreznih olakšica tu su sjedišta mnogih inozemnih tvrtki. Dopunu nac. gospodarstvu čini vađenje rakova i školjki, većinom za izvoz u SAD. Poljodjelstvo ima marginalno značenje, uzgajaju se trop. voće, šećerna trska, krumpir. Gl. industr. središte B. je Freeport, koji ima luku i industr. zonu s ind. pretežito usmjerenom na izvoz: petrokem., farmaceutska, prehr., drvna, elektrotehn. i dr. Uvoze se sirova nafta i druge sirovine, hrana i industr. proizvodi, a izvoze nafta i derivati, kem. proizvodi, lijekovi, svježe i konzervirano voće, sol, drvo, rakovi i dr. Gl. partneri su SAD, zatim Saudijska Arabija, Nigerija, Kanada, Vel. Britanija. Turist. sezona traje cijelu god., a Bahame godišnje posjeti oko 3,5 mil. turista privučenih ugodnim podnebljem, lijepim plažama i različitim vodenim športovima. Prednjače otoci New Providence i Grand Bahama. Moderna cestovna mreža razvijena je oko većih gradova, a u međuotočnim vezama veliko značenje ima zračni promet (60-ak aerodroma, 2 međunarodna). Pojedine su luke postaje na turist. krstarenjima velikih brodova.
BNP (1995) 3,297 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (1994):
poljoprivreda 5%, industrija 11%, usluge 84%
Udio zaposlenih po sektorima (1994):
poljoprivreda 6%, industrija 13%, usluge 81%
Nezaposlenih (1994): 13,3%
Inflacija (1985–95): 3,2 %/god.
Realan rast gospodarstva (1985–94): 2,2 %/god.
Uvoz (1992): 2,8 mlrd. USD
Izvoz (1992): 1,5 mlrd. USD
Povijest
U pretkolumbovsko doba B. nastanjuju indijanska plemena Arawak. U XVI. st. B. zaposjedaju Španjolci i starosjedilačko žiteljstvo raseljavaju na Kubu, Haiti i Puerto Rico. Od 1641. otocima privremeno upravljaju Španjolci, Francuzi i Englezi; brit. krunska kolonija od 1718. Španj. okupacija 1776. i 1781–83; Versailleskim ugovorom 1783. stječu status brit. kolon. posjeda. U doba prohibicije u SAD-u (1920–33) baza za krijumčarenje ruma. Ograničenu samoupravu stječe 1964; neovisnost proglašena 1973. Prvi opći izbori održani 1977; najutjecajnije su polit. stranke Napredna liberalna stranka, Slobodni nac. pokret i Bahamska demokr. stranka.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: