Bakar, grad i središte gradskoga upravnog područja, Primorsko-goranska županija; u sjeverozapadnom dijelu Bakarskoga zaljeva; grad ima 1473, a gradsko upravno područje 8279 stanovnika (2011). Luka u sklopu riječkoga lučkog sustava specijalizirana za sipke terete. Željezničkom prugom preko Škrljeva spojen je s Rijekom; do 1994. koksara. Turizam (Margaretino leto). Stari dio, Grad, na uzvisini, s uskim strmim ulicama, više starih zgrada (stolna crkva, frankapansko-zrinski kaštel iz 1530. i dr.). U antičko doba veće naselje. Nekropola na lokalitetu Trgu (I–II. stoljeće). U srednjem vijeku slobodna Vinodolska općina; od 1225. upravno sjedište frankapanskoga vlastelinstva; od 1544. posjed i vodeća primorska luka Zrinskih. Od 1671. preuzima ga Ugarska, a 1692. Austrijska dvorska komora. U sastavu Austrijskoga primorja do 1777, kada je vraćen Hrvatskoj; postaje slobodna luka, a od 1778. slobodni kraljevski grad. Francuska uprava (1809–13); potom austrijska vlast; 1882. vraćen izravnoj upravi hrvatskoga bana. Do pojave parobroda jedno od vodećih pomorskih središta sjevernoga Jadrana; znatan gospodarski napredak postiže izgradnjom → Lujzinske ceste; slabi gradnjom željeznice (Karlovac–Rijeka) koja promet skreće prema Rijeci (1873) i ukidanjem slobodne luke (1880). Pomorska škola Bakar (osnovana 1849. kao Državna javna nautička škola). Hrvatsko brodarsko društvo (osnovano 1875).