Barcelona

Barcelona
Barcelona, Trg Real u Ramblasu
Barcelona, spomenik Kristoforu Kolumbu
Barcelona, grad i luka u sjeveroistočnoj Španjolskoj, na obali Sredozemnoga mora, oko 100 km južno od francuske granice, glavni grad istoimene provincije, 1 620 943 stanovnika (2012), drugi po veličini grad Španjolske. Smještena na blagoj padini okrenutoj Sredozemnome moru, u plodnoj dolini između rijeka Besós i Llobregat. Glavnu osovinu starog dijela grada čini Ramblas između poslovnog središta Plaza de Cataluña na sjeveru i obale; sačuvana gotička katedrala (XIII–XV. stoljeće), crkva Santa María del Mar, brojne romaničke i gotičke palače. Barcelona je obrazovno i kulturno središte Katalonije s dvama sveučilištima (osnovani 1450. i 1968), katalunjskom nacionalnom i drugim bibliotekama, znanstvenim institutima; mnogobrojni muzeji (Picassov, Miróov i dr.), Gaudíjeva crkva Sv. obitelji i dr. Novi dio grada planski je građen sa širokim ulicama i dobro organiziranim gradskim prometom koji uključuje i podzemnu željeznicu. Osim turizma koji donosi velike prihode, Barcelona je i važno industrijsko središte; osim tradicionalnih grana, važne su automobilska, strojarska, kemijska, tekstilna, brodograđevna, elektrotehnička industrija. Vodeća španjolska luka s preko 100 redovitih pomorskih linija, s modernim specijaliziranim terminalima i dobrim vezama prema unutrašnjosti; međunarodni aerodrom. Burza, bankarstvo i druge financijske djelatnosti. Osnovana u predrimsko doba, rimska luka Barcino. Ime je dobila prema navodnom osnivaču Kartažaninu Hamilkaru Barkasu. U starom vijeku dio pokrajine Hispanije; početkom II. punskog rata (←218. do ←201) osvajaju je Rimljani. U doba cara Augusta Colonia Julia Faventia Augusta Pia. Osvajanjem Ataulfa (415) postaje prijestolnicom Zapadnih Gota. Godine 713. osvajaju je Arapi; preotima je rimsko-njemački car Ludovik I. Pobožni (814–840) i imenuje sjedištem Španjolske marke. Od 874. samostalna grofovija (Arapi je privremeno osvajaju 914. i 995), koja se 1137. sjedinila s → Aragonijom. Godine 1640. sudjeluje u katalonskom ustanku protiv kralja Filipa IV. U XVII. stoljeću prisilno priključena Kraljevini Španjolskoj. Od 1808. do 1813. pod francuskom vlašću; tijekom XIX. stoljeća sjedište brojnih ustanaka za odcjepljenje Katalonije. U Španjolskom građanskom ratu (1936–39) na strani republikanaca kao žarište otpora Frankovu režimu.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: