Bavarska

Bavarska, park dvorca Lindenhof
Bavarska, Oktoberfest
Bavarska (njem. Bayern), najveća sav. država Njemačke, graniči s Austrijom i Češkom, te sav. državama Baden-Württemberg, Hessen, Thüringen i Sachsen; 70 548 km2, 12 086 500 st. Gl. grad München. Sjev. je dio pretežito brežuljkasto područje s dolinom r. Majne; južnije se nalazi Njem. sredogorje i Franačka Jura koja se pruža u smjeru JZ–SI. Južno od Dunava je Švapsko-bavarska visoravan, alpsko predgorje s plodnim dolinama, morenskim nanosima i mnogim, ugl. ledenjačkim jezerima (Chiemsee, Ammersee, Würmsee, Starnberger See i dr.). Na krajnjem J pružaju se Alpe (Algajske, Bavarske, Salzburške) s vrhom Zugspitze (2963 m), najvišim vrhom Bavarske i cijele Njemačke. Gl. tokovi su Majna (Main) i Dunav, a u Bavarskoj se nalazi razvodnica njihovih gornjih tokova, odn. razvodnica sjevernomorskog i crnomorskog slijeva. Klima je kontinentska, nešto oštrija u višim planinama, a posebno ugodna u dolini Majne. Sa 171 st./km2 rjeđe je naseljena od drž. prosjeka, ali bilježi rast stanovništva, dijelom imigracijom stranaca (zapošljavanje) koji čine 9,1% stanovnika Bavarske. Uza starosjedioce Bavarce i Švabe, znatan je udio doseljenih Nijemaca: nakon II. svj. rata iz Sudeta, a nakon ujedinjenja Njemačke iz i sav. zemalja. To je donekle promijenilo i religijsku strukturu; udio katolika smanjen na o. 75%. Većina stanovnika živi u gradovima; najveći je München (1 205 900 st.), slijede Nürnberg (489 800 st.), Augsburg (256 600 st.), Würzburg (126 400 st.), Regensburg (125 100 st.), Fürth, Bamberg i brojni drugi manji gradovi. Primarne djelatnosti danas imaju sporedno značenje, iako je poljoprivreda vrlo produktivna (uzgoj žitarica, šećerne repe, krumpira, hmelja, voća i povrća), stočarstvo (Allgäu) glasovito i izvan Njemačke, a šume zauzimaju 1/3 površine. Početak industrijalizacije još sred. XIX. st. unatoč slabijim prir. resursima; nastavljeno nakon II. svj. rata; danas najmanji udio nezaposlenih među njem. sav. državama. Razvijena raznolika ind., a posebno se ističu elektrotehn. (Siemens), automob. (BMW), strojarska, petrokem., prehr., drvna, ind. igračaka i dr. Iznimno razvijen promet s mrežom autocesta i želj. pruga, naftovodima iz sredozemnih luka, unutar. plovidbom (kanal Majna–Dunav); međunar. zračna luka kraj Münchena. Od uslužnih djelatnosti posebno se ističe turizam; gl. su odredišta Alpe (skijališta), predalpsko područje (jezera, toplice, seoski turizam) i München (Oktoberfest i dr.). Sveučilišta u više gradova, najstarije osn. 1472. u Ingolstadtu, 1826. preseljeno u München. Povijest. Isprva nastanjena Keltima; rim. vlast od ←15. Od V. do VI. st. pod Francima (Bajuvari); poslije dio Svetoga Rim. Carstva. Za Arnulfa Bavarskog (907–37) stječe samostalnost. God. 1180. Bavarsku stječe Otton Wittelsbach; njegovi su potomci vladali B. do 1918. Kao gorljiv protivnik reformacije, bavarski knez Maksimilijan I. (1597–1651) postao je 1623. knezom izbornikom i stekao područje Gornje Falačke. God. 1778–79. između Austrije i Pruske vođen je rat za bavarsku baštinu. Kao saveznica Napoleona, B. 1806. postaje kraljevinom. U austro-prus. ratu (1866) podupire Austriju, a nakon njezina poraza sklapa obrambeni savez s Pruskom. God. 1871. pristupa Njemačkom Carstvu. God. 1918. ukinuta je monarhija i proglašena republika. Pod Weimarskom Republikom (1919–33) postaje Land. Nakon 1945. u amer. okupacijskoj zoni. Stvaranjem Sav. Republike Njemačke B. postaje jedna od njezinih federalnih zemalja.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: