Brecht, Bertolt

Bertolt Brecht
Brecht, Bertolt (pravim imenom Eugen Berthold Friedrich), njemački dramski pisac, teoretičar kazališta i kazališni redatelj (Augsburg, 10. II. 1898 – Istočni Berlin, 14. VIII. 1956). Ubrzo nakon studija prirodnih znanosti posvećuje se kazalištu, piše tekstove i režira. Nakon dolaska na vlast nacista, emigrira i živi u Švicarskoj, Danskoj i SAD-u, djelujući kao izrazit antinacist. Godine 1948. vraća se u Istočni Berlin, gdje osniva (sa suprugom glumicom Helene Weigel) Berliner Ensemble. Isprva mu drame obilježava ekspresionistički utjecaj i snažna kritika postojećih društvenih odnosa (Bubnjevi u noći, 1923; Opera za tri groša, 1929) da bi, poslije, njegovu satiru i humanistički politički angažman snažno odredila marksistička ideologija. U svojim komadima koristio se eksperimentalnim postupcima, elementima naracije, montažom, scenskim efektima, glazbenim sadržajima (čuveni songovi) i temama iz svjetske književnosti, miješajući sentimentalno i ironično, naturalističke slike i bajkovit ugođaj, ističući groteskno i apsurdno te njegujući paradoks i jezične igre. Razvio je program “epskoga kazališta”, posebno inzistirajući na efektu otuđenja (Verfremdungseffekt) koji bi trebao misaono angažirati kazališnoga gledatelja i navesti ga na aktivnu ulogu u teatru i izvan njega. Osim po dramskim radovima, Brecht je poznat i po pjesmama i iznimno utjecajnim estetičkim esejima. Pisao je tekstove za film, kratku prozu, dnevnike i radioigre. Njegov cjelokupni književni opus čini ga jednim od najznačajnijih pisaca XX. stoljeća. Važnija djela: Sveta Ivana od klaonica (1932); Majka Hrabrost i njezina djeca (1945); Kavkaski krug kredom (1949); Dobri čovjek iz Sečuana (1953); Život Galilejev (1955); Stotinu pjesama; Pjesme i popijevke; Spisi o književnosti i umjetnosti (1966); Spisi o politici i društvu (1968); Radni dnevnik 1938–55 (1973).

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: