Bocvana

Službeni naziv: Republika Bocvana, Republic of Botswana
Površina: 581 730 km2
Stanovništvo (procjena 1997): 1 533 000 (2,6 stanovnika/km2); 66% gradsko
Glavni grad Gaborone, 133 500 stanovnika (1991)
Upravna podjela 11 distrikta
Službeni jezik engleski
Valuta pula (BWP) = 100 thebe
Bocvana, država u j Africi, graniči s Namibijom na Z i S, Zimbabveom na SI te Južnoafr. Republikom na J; nema morske obale.
Prirodne značajke
pustinja Kalahari
rijeka Okavango
Najveći dio Bocvane, središnja i jugozapadna područja, nalaze se na prostranoj, pretežito ravnoj ili blago valovitoj zaravni Kalahari prosječne visine od oko 1000 m. Prema zapadu spušta se blago, a prema istoku strmo u dolinu rijeke Limpopo, gdje je najniža točka B, na visini 513 m. Najvećim dijelom polupustinja, a samo u južnom dijelu, koji je pokriven pijeskom, javlja se prava pustinja. U drugoj cjelini, na jugoistoku Bocvane nalazi se nešto više, stjenovito i brdovito područje ispresijecano povremenim tokovima. Tu je i najviši vrh zemlje – Otse, 1489 m. Na sjeverozapadu je prostrano močvarno područje s donjim tokom rijeke Okavango i povremenim jezerom Ngami. Klima je određena položajem oko južne obratnice i kontinentskom izoliranošću. Prevladava suha suptropska klima s visokim temperaturama cijele godine; prosječna temperatura srpnja je oko 16 °C, a siječnja 21–27 °C, ali dnevne amplitude temperature često su preko 20 °C. Oborina je malo, prosječno 400–650 mm, većina u toplijem dijelu godine; na pustinjskom jugozapadu i manje od 150 mm. Usto, oborine su neredovite, pa su moguće suše, katkad i višegodišnje. Najraširenija vegetacija su savane koje prema jugozapadu prelaze u polupustinju i pustinju, a prema sjeveru u tropsku kserofitnu šumu. Još uvijek bogat i raznolik životinjski svijet zaštićen je u nekoliko nacionalnih parkova. Riječna je mreža slabo razvijena, sa samo tri važnija, stalna toka; na jugoistoku, kao granična rijeka s Južnoafričkom Republikom, teče Limpopo, a iz Bocvane prima nekoliko manjih pritoka, većinom povremenih; na sjeveru je, kao granična rijeka s Namibijom, Chobe (u pojedinim dijelovima naziva se Kwandi ili Linyanti), pritok Zambezija; obje rijeke pripadaju slijevu Indijskog oceana. Najveći je dio Bocvane bez vanjskog otjecanja. Iz Angole i Namibije dotječe Okavango i nestaje u močvarnoj zavali oko povremenog jezera Ngami na sjeverozapadu zemlje. Na sjeveroistoku je također povremeno poplavljena zavala Makgadikgadi.
Stanovništvo
Oko 95% st. Bocvane su Bantu crnci, među kojima su najbrojnija plemena Bamangwato, Bakwena, Bangwaketse i Batawana; u području Kalaharija živi 30–40 tisuća Bušmana (ili San), od čega dio, u nomadskom načinu življenja, sezonski migrira u Namibiju; nešto bijelaca, Indijaca i dr. Uz službeni engleski, govori se cvana (setswana) i drugi bantuski jezici. Bocvana spada među najrjeđe naseljene zemlje Afrike; velika područja na zapadu i jugozapadu praktično su nenaseljena, većina stanovništva živi na jugoistoku, u porječju Limpopa, gdje su i svi veći gradovi. Najveći je glavni grad Gaborone (133 500 stanovnika), slijede Francistown (65 200), Selebi Phikwe (39 800), Molepolole (36 900). Prirodni porast stanovništva je brz (25‰ godišnje, prosjek 1990–97), posljedica visoke rodnosti, usprkos visokoj smrtnosti koja u pojedinim godinama doseže i 20‰. U dobnoj strukturi stanovništva mlađe od 15 godina sudjeluje s više od 40%, a starije od 65 s manje od 3%; očekivano trajanje života je 51 godina. Prevladavaju različita narodna vjerovanja, kršćana je 30-ak %, nešto muslimana i hindusa. Iako je besplatno osnovno školovanje uvedeno 1980, nepismenih je oko 30%; srednju školu pohađa tek 1/4 djece. Sveučilište u Gaboroneu osnovano je 1976.
Gospodarstvo
Bocvana više ne spada među najsiromašnije afričke zemlje, o čemu svjedoči i BNP, koji je premašio 3000 USD/st., a i dalje se povećava. To je najvećim dijelom posljedica razvoja rudarstva koje se počelo razvijati 1970-ih, uglavnom uz pomoć Južnoafričke Republike i EEZ-a, danas premašuje 1/3 BNP-a. Vrlo je važna i poljoprivreda; iako u ukupnom dohotku sudjeluje malim udjelom i ne ostvaruje samodovoljnost u proizvodnji hrane, zapošljava velik broj stanovnika. Najvažnije je stočarstvo čiji se proizvodi dijelom i izvoze. Poljodjelstvo je ugl. samoopskrbno, često ugroženo sušama; najrazvijenije u jugoistočnom području, glavne su kulture sorgum, kukuruz, proso, povrće, te pamuk i kikiriki. Među rudnim bogatstvima ističu se dijamanti (po proizvodnji 2. u svijetu), bakar i nikal, sol te ugljen, uglavnom za domaće potrebe (termoelektrane). Industrija je slabo razvijena; osnovna prerada ruda i poljoprivrednih proizvoda, a usprkos velikom broju nezaposlenih postoji manjak osposobljenih industrijskih radnika. U vrijednosti izvoza dijamanti sudjeluju sa 75%, ostalo su druge rude, meso i koža. Uvoze se prehrambeni proizvodi, strojevi i vozila, gorivo i različiti industrijski proizvodi. Glavni partneri Velika Britanija i druge zemlje Europske unije te zemlje Južnoafričke carinske unije (SACU). Većina izvoza ostvaruje se preko Južnoafričke Republike, a nešto i preko mozambičkih luka. Sve je važniji izvor prihoda turizam (1995. godine 160 milijuna USD, oko 1 milijun turista).
BNP (1997): 5,070 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 3%, industrija 48%, usluge 49%
Udio zaposlenih po sektorima (1997):
poljoprivreda 45%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (1997): 21%
Inflacija (1990–97): 10,2 %/god.
Realan rast gospodarstva (1990–97): 4,5 %/god.
Uvoz (1997): 1780 mil. USD
Izvoz (1997): 2240 mil. USD
Povijest
U XVI. stoljeću na područje današnje Bocvane useljava bantuski narod Zapadni Basuto. U prvoj polovini XIX. stoljeća pohode je britanski i burski misionari i istraživači (Livingstone 1841). U drugoj polovini XIX. stoljeća bocvanske državice izložene su pritisku Bura iz Transvaala i Oranja te Britanaca iz Kaaplanda. Od 1885. britanski protektorat Bečuana (Bechuanaland Protectorate); 1895. područja južno od rijeke Molopo pripojena su Kaaplandu. Od 1891. do 1964. pod upravom britanskoga visokog povjerenika za Južnu Afriku; 1965. stječe široku autonomiju, a neovisnost proglašava 1966. (pod nazivom Republika Bocvana). Prvi predsjednik bio je Seretse Khama, vrhovni poglavica plemena Bamangwato i prvak Bocvanske demokratske stranke. Od 1980. predsjednik je Quett Masire (ponovno biran 1989. i 1994), od 1998. Festus Mogae (izabran i 2004), te od 2008. Ian Khama. Bocvana  je članica Commonwealtha.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: