brončano doba, idol iz Dalja
brončano doba, bodež, Saint-Germain-en-Laye, Musée des Antiquités Nationales
brončano doba, posude iz Bretanje
brončano doba, pećinski crteži iz pokrajine Bohuslän u Švedskoj
brončano doba, Stonehenge kraj Salisburyja
brončano doba, prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa; traje od oko ←2000–←750; dijeli se na rano ←2000–←1600, srednje ←1600–←1300. i kasno ←1300–750. brončano doba. Vještina izrade bronce pojavila se na Bliskom istoku, odakle je prešla u Europu. Brončano se doba teritorijalno dijeli na pet glavnih skupina: egejsku, srednjoeuropsku, zapadnoeuropsku, nordijsku i istočnoeuropsku (najbogatije nalazima su egejska i nordijska). Za datiranje pojedinih nalaza važni su oblici kopča fibula i sjekira keltova, a značajni su pećinski kultni ugrebeni crteži različitih sadržaja (ljudi, životinje, ornamentalne kompozicije i sl.) u Skandinaviji, Sibiru, s Italiji i Španjolskoj te Portugalu. Tijekom brončanog dobasrednjoeuropski kulturni krug prolazi kroz nekoliko razvojnih faza (kultura zgrčenih kostura; kultura grobnih tumula; kultura žarnih polja). Za Zapadnu Europu, poglavito Englesku, karakteristični su megalitski spomenici (najpoznatiji s početka brončanog doba je Stonehenge kraj Salisburyja). Najstarija brončanodobna kultura u Hrvatskoj je vinkovačka kultura, a potom se nižu cetinska kultura, vatinska kultura i dr.