moliški Hrvati
moliški Hrvati, Naš jezik, 1968.
moliški Hrvati, hrv. etnička zajednica nastanjena u pokrajini Molise, u sr. Italiji. Oko 2500 pripadnika. Potomci doseljenika koji su u vrijeme osman. provala potkraj XV. st. prebjegli s hrv. strane Jadrana. Prvi zapis kojim se bilježe urezan je u kamen crkve u tamošnjem naselju Palata, a koju su sami izgradili 1531. Prije su obitavali na širem prostoru (o. 15 naselja) i u znatno većem broju, o čemu svjedoči i rasprostiranje talijaniziranih, izvorno hrv. imena (Berčići, Jurići, Papići, Smiljani, Radići, Staniše i dr.). Po štokavsko-ikavskom narječju drži se da su podrijetlom s prostora između Cetine i Neretve. Bez manjinskih prava i potpore, stoljećima odvojeni od matičnog naroda, uz migracije prema većim gradovima, većim su dijelom asimilirani. Od pov. ličnosti posebno se pamti Nikola Neri (Crni), prof. Sveučilišta u Padovi, koji je kao republikanski borac, prigodom restauracije Burbonaca u Napulju 1799, poručio pred smaknuće sunarodnjacima “Nemojte zabit naš lipi jezik”. Od pol. XX. st. jača kult. djelatnost na hrv. jeziku: časopis Naš jezik (1967), zatim i list Naš život. Od osamostaljenja Hrvatske veze sa starom postojbinom jačaju, ostvaruju se i pojedini kult. i znanstv. projekti suradnje, djeluju i hrv. svećenici. Dio služb. oznaka u naseljima je dvojezičan, a priznat im je status “jezične manjine”.