Dardaneli

Dardaneli
Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı), morski tjesnac između Europe i Azije u sjeverozapadnoj Turskoj koji spaja Egejsko i Mramorno more; dug 61 km, najveća širina 6 km, najmanja 1 km. Pruža se između Galipoljskog poluotoka na sjeverozapadu i kopna Male Azije na jugoistoku. U tjesnacu luke Çanakkale (azijska obala) i Gelibolu (Galipolje; europska obala). Više utvrda uz obale. Odredbe međunarodne plovidbe utvrđene u XX. stoljeću. Naziv potječe od Dardana, legendarnog pretka Trojanaca; također nazivan Helespont (grčki: Helino more), prema Heli, kćeri Atamanta iz Tebe. Zbog svojeg iznimno važnog prometnog i strateškog položaja poprište sukoba i predmet interesa velikih sila tijekom svih povijesnih razdoblja. U ←V. stoljeću Dardanelima vlada perzijski car Kserkso; nakon poraza u Termopilskom klancu i kraj Salamine (←480), morao se povući i nadzor nad Dardanelima prepustiti Ateni. Godine ←334. makedonski car Aleksandar Veliki svojim postrojbama prelazi Dardanele i započinje osvajanja u Aziji. U rimsko doba Dardaneli imaju važno mjesto u ratovima s pontskim kraljem Mitridatom VI. Važnost Dardanela raste od uspostave Istočnorimskog Carstva; često je poprište sukoba talijanskih država (Mleci, Genova), koje u ovom dijelu Bizanta teže ostvariti svoje strateške i gospodarske interese. Godine 1453. osvajanjem Carigrada Turci stječu nadzor i nad europskom i azijskom obalom tjesnaca. Slobodna plovidba Dardanelima predstavljat će tijekom idućih stoljeća važan polit.ički i diplomatski problem za vodeće europske države (Mletačka Republika, Francuska, Engleska, Nizozemska); od XVIII. stoljeća kao važan čimbenik u rješavanju pitanja slobodne plovidbe tjesnacem nameće se i Rusija. U I. svjetskom ratu poznata je Dardanelska operacija, koju su Saveznici vodili s ciljem zauzimanja tjesnaca i Carigrada, izbacivanja Turske iz rata i uspostavljanja pomorskih veza s Rusijom. Borbe su vođene između kopnenih i pomorskih snaga, a okončane su 9. I. 1916. neuspjehom Saveznika i velikim gubicima s obiju strana (→ Bospor).

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: