Hum

Hum (Humska zemlja, Humsko kneštvo), srednjovj. pokrajina, smještena u slijevu Neretve u današnjoj zap. Hercegovini i dijelu ist. Hercegovine. U primorju obuhvaćala područje od Dubrovnika do ušća Neretve. U ranome sr. vijeku nezavisna država (Zahumlje) pod vlašću domaće dinastije Viševića. U XI. st. pod vlašću dukljanskih vladara; od XII. st. dolazi pod vlast raških župana, ali zadržava vlastiti kult. i polit. identitet. God. 1198. hrv. herceg Andrija (kasniji kralj Andrija II.) podvrgava H. svojoj vlasti. Tijekom XIII. st. H. vladaju članovi sporednog ogranka dinastije Nemanjića (potomci Nemanjina brata Miroslava: Petar, Toljen, Andrija, Radoslav), no njihova vlast tijekom vremena slabi zbog mnogobrojnih podjela teritorija unutar dinastije. Poč. XIV. st. H. osvajaju hrv. velikaši Šubići te nad njim ostvaruju čvrstu vlast do svojeg pada (1322). Nakon kratke okupacije trebinjskih knezova Branivojevića, veći dio H. od 1326. pripada bos. državi i postaje dio bos. vladarskog naslova, a manji dio primorja (Ston) dolazi pod vlast Dubrovnika kao nagrada za savezništvo protiv Branivojevića; 1357–82. velik dio H. ustupljen je s lukom Drijeva hrv.-ug. kralju Ludoviku I. kao miraz njegove supruge Elizabete Kotromanić te je podvrgnut vlasti hrv. bana. Nakon Ludovikove smrti H. ponovno dolazi pod bos. vlast. U doba vladanja bos. kralja Tvrtka I. u H. z. podižu se dva nova naselja: Novi u Sutorini i Brštanik kraj današnjeg Opuzena. Od kraja XIV. st. jača moć lokalnih velikaša (Pavlovića, Radivojevića, Hrvoja Vukčića), a u doba hercega Stjepana Vukčića Kosače tek je nominalno dio bos. države. U tom razdoblju naziv H. postupno nestaje a zamjenjuje ga novo ime Hercegovina izvedeno iz Stjepanove titule. Nakon Stjepanove smrti (1466) za vlast nad H. z. bore se Mlečani i Ugri. Tur. osvajanjem Novog (1482), naziv H. nestaje iz uporabe.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: