Sjedinjene Američke države, književnost. Osnutkom prvih kolonija doseljenika na području Virginije i Nove Engleske u XVII. st. amer. kultura općenito razvija se na njihovim eur. kult. i vjerskim (os. puritanskim) tradicijama, ali zarana dobiva i značenje autentičnog izraza okoline “novih granica” u kojoj osobitu ulogu igra demokr. shvaćanje individualne i društv. slobode, te stroge obiteljske i vjerske vrijednosti. Nakon prvotne, dominantno relig. književnosti, od kraja XVII. st., u razdoblju borbe za nezavisnost, amer. kulturu utemeljila su knjiž djela B. Franklina, koji među prvima skicira tip marljiva i poduzetna Američanina, Th. Painea, rođenog Engleza, ali zagovornika odcjepljenja od Engleske, Th. Jeffersona, autora “Deklaracije nezavisnosti” i dr. Prvotna amer. nac. svijest izražava se i u djelima kao što su “Pisma američkog farmera” J. de Crevecoeura ili protubrit. satirama kao što je “Britanski zatvorski brod” Ph. Freneaua. Sred. XIX. st. amer. književnost postiže visoke svj. domete u pripovijetki (W. Irving i dr.), romanu (J. F. Cooper, H. Melville, N. Hawthorne i dr.), uključujući i osebujnu fantastiku E. A. Poea, koja pokreće amer. knjiž. utjecaj i prema Europi. Takvo značenje ima i esejistika R. W. Emersona, dok priča o oslobađanju crnaca “Čiča Tomina koliba” H. Beecher Stowe postaje dio univerzalnih ljudskih osjećaja. Pjesnik H. W. Longfellow svojom poemom “Hiawatha” stvara osebujnu amer. nac. mitologiju Indijanaca i Zapada. Ep izlazi iste godine (1855) kada i možda najznačajnije amer. pjesničko ostvarenje, zbirka pjesama “Vlati trave” W. Whitmana. Knjiž. djelima H. Adamsa, H. Jamesa, Margaret Mitchell, R. P. Warrena i dr. i same teme amer. književnosti postaju predmet svj. zanimanja. Posebno značenje cjelovitoga knjiž. naturalističkog usmjerenja imaju socijalnokritički pisci koji nastavljaju tradicije amer. realizma: F. Norris, Th. Dreiser, U. Sinclair, L. Adamič, J. Dos Passos, J. Th. Farrell i dr., poslije i pisci naglašene soc. tematike kao što su J. Steinbeck s radničkim, te R. Wright s rasnim temama. Tome blisko, ali izdvojeno mjesto zauzima J. London, kao jedan od najvećih talenata svj. književnosti, na čijem tragu nastavlja i proslavljeni E. Hemingway, s Gertrudom Stein ujedno i vodeći pisac “izgubljene generacije”. Nasuprot knjiž. mondenosti (F. S. Fitzgerald), najsnažniji je pisac mračnih strana Juga, u izričaju romana struje svijesti, W. Faulkner (“Svjetlost u kolovozu” i dr.); južnjačkim temama bave se i T. Capote, Flannery O’Connor i dr. Tematiku II. svj. rata snažno su izrazili os. N. Mailer (“Goli i mrtvi”), J. Jones (“Odavde do vječnosti”) i I. Shaw (“Mladi lavovi”). U poeziji poč. XX. st. najveću popularnost postiže R. Frost, ali svj. utjecaj ostvaruje skupina imagista koju predvodi E. Pound, čiji je utjecaj zamjetan i na jednom od najvećih pjesnika engl. jezika Th. S. Eliotu. U drami najistaknutije mjesto zauzima E. O’Neill, ujedno i prvi dramatičar koji se oslobađa eur. uzora (“I ledar dođe” i dr.). Poslije II. svj. rata amer. književnost postaje planetarna, zahvaljujući i samom položaju SAD-a kao kulturno i ekonomski najjače svj. sile, čiji unutar. kult. život, s kult. industrijama, umnogome određuje svj. kult. interese. “Tipični” amer. pisci ujedno su i svj. pisci, te se njihovi amer. uspjesi prenose i na njihovu svj. popularnost. To je vidljivo i u drami, gdje autori kao što su A. Miller, T. Williams i dr. ulaze i u medijsku kulturu. Uz moderne pisce kao što su J. D. Salinger, V. Nabokov, J. Updike, S. Bellow, ili pisce iz crnačkog okruženja R. Ellison, J. Baldwin, osobitost knjiž. pokreta postižu tzv. beatnici, ponajprije J. Kerouac. Ta je linija prepoznatljiva i u najvišim dometima suvr. amer. kratke priče kako je izvodi Ch. Bukowski. Globalna po prisutnosti, amer. kult. scena teži i suprotstavljanju vlastitoj tzv. “mainstream” kulturi, stvaranjem niza tzv. “underground” pokreta, od književnosti (feministička, crnačka i dr.), kazališta (Living Theatre, Performance Group i dr.), do navih žanrova kao što su hepeninzi, performansi i dr., te se danas na nizu područja kulture i umjetnosti stvaraju razne neoavangarde koje već sada predvode imena koja je teško nabrojiti.