Kotromanići

Kotromanići, obiteljski grb
Kotromanići, vladarska dinastija u srednjovj. Bosni. Vladala od XIII. st. do pada Bosne pod tur. vlast 1463. Vjerojatno potječe iz Donjih Kraja. Rodonačelnik je ban Prijezda I. (o. 1250–87), a ime K. dobili su po njegovu sinu Stjepanu I. Kotromanu (u. o. 1314). Veza s prethodnom bos. vladarskom dinastijom nije jasna, ali je sigurno da je Prijezda I. bio rođak i nasljednik bana Ninoslava. God. 1301. kratkotrajno su izgubili vlast u Bosni u korist Šubića. Vlast obitelji obnovio je Kotromanov sin Stjepan II. Kotromanić. Isprva pod patronatom Mladena II. od 1319, zavladao samostalno 1322, a oko 1326. ponovno uzeo naslov bos. bana. Podržavajući hrv.-ug. kralja Karla I. Roberta, proširio svoju vlast na Hum, Donje Kraje, Usoru i Soli te dijelove Hrvatske (Zapadne strane, dio Cetine). God. 1353. Stjepanova kći Elizabeta udala se za hrv.-ug. kralja Ludovika I. Velikog. Iste god. Stjepana II. naslijedio je nećak Tvrtko I., koji je 1377. uzeo kralj. naslov, te se nakon Ludovikove smrti (1382) upleo u prijestolne borbe te kratkotrajno zavladao dijelovima Hrvatske. Nakon Tvrtkove smrti (1391) Bosna pod vlašću njegovih nasljednika Stjepana Dabiše (1391–95), Jelene Grube (1395–98), Stjepana Ostoje (1398–1404, 1408–18), Tvrtka II. (1404–09, 1421–43), Stjepana Ostojića (1418–21) i Stjepana Tomaša (1443–61) slabi lavirajući između Ugarske i Turaka, a istodobno sve više jača partikularistička politika domaćih velikaša (Hrvatinići, Hranići, Pavlovići, Kosače i dr.). Pokušaj posljednjega bos. kralja Stjepana Tomaševića (1463) da se oslobodi tur. pritiska i ojača kralj. položaj završio je njegovim porazom i pogubljenjem te uključivanjem Bosne u sastav Osman. Carstva.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: