Sarajevo, Baščaršija
Sarajevo, panorama
Sarajevo, gl. grad Bosne i Hercegovine, u ist. dijelu Sarajevskog polja, na r. Miljacki, u podnožju Trebevića (537 m); 697 000 st. Polit., kult. i prom. središte države. Dijeli se na stari orijentalni dio na I i novi dio na Z. Iz tur. razdoblja mnogo kult.-pov. spomenika, najznačajniji: Husrefbegova džamija (1531) s medresom, knjižnicom i Sahat-kulom, Alipašina džamija (1561), Careva džamija (1457), Baščaršija. Prijeratna automob., duhanska, šećerna, tekst. i drvna ind. uništena je u ratu 1992–95. te su danas pogoni zatvoreni ili rade smanjenim kapacitetom. Akademija znanosti i umjetnosti, sveučilište (1949), instituti i kult. ustanove. Sjedište Vrhbosanske nadbiskupije i metropolije. Domaćin Zimskih OI 1984. Šire područje naseljeno od prapovijesti, u neolitiku s butmirskom kulturom (o. ←4000–←3500), u ranome brončanom dobu s cetinskom kulturom (o. ←1800–←1600), u kasnom brončanom i željeznom dobu (o. ←1300–←300) nastaju Iliri, odn. glasinačka kult. skupina i pleme Autarijati. U I. st. Rimljani kraj Ilidže osnivaju manju naseobinu koja u III. st. postaje kolonija. Rim. naselja propala su u doba seobe naroda. Ist. Goti se kratko zadržavaju, u VI. st. dolazi Bizant, od VII. st. Slaveni. U XIII. st. u sastavu župe Vrhbosna, sjedište biskupije. Turci osvojili 1435. šire područje i o. 1460. osnovali varoš koja dobiva ime Saraj-ovasi (polje oko dvora). Kao S. spominje se 1507. Procvat doživljava u prvoj pol. XVI. st. U ratu 1992–95. S. je simbol boš. otpora. Sukobi su počeli u ožujku, a eskalirali u travnju 1992. JNA se povukla na okolne planine i blokirala grad. Dio prigradskih naselja Srbi su zauzeli, a približna crta razdvajanja bila je r. Miljacka. Opsada grada podsjećala je na srednjovj. primjere. Stanovništvo je bilo izloženo stalnoj vatri. Veze S. s okruženjem bile su zračna luka, koju je nadzirao UNPROFOR, i podzemni tunel prokopan ispod zračne luke. Rezolucijom 824 dana 6. V. 1993. vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je S. zaštićenom zonom UN-a, pa je 9. II. 1994. oko grada uvedena zona zabrane teškog oružja. Poč. lipnja 1992. pokušana je prva deblokada Sarajeva napadima iz Kiseljaka, Hadžića, Visokog i Breze. Grad je deblokiran tek nakon potpisivanja → Daytonskog sporazuma.