Göteborg
Göteborg
Göteborg, glavna luka i drugi grad po veličini u Švedskoj; 549 839 stanovnika (šire gradsko područje
952 336). Leži na estuariju rijeke Göte, blizu njezina ušća u Kattegat. Upravno središte pokrajine Västra Götaland. Industrijsko središte; automobilska industrija (Volvo), strojogradnja, proizvodnja kugličnih ležajeva, tekstilna industrija i dr. Značenje brodogradnje smanjilo se od 1970-ih godina. U novije doba grad je središte visoke tehnologije. Ribarstvo. Turizam. Važno prometno čvorište. Dnevne trajektne veze s Danskom (Fredrikshavn) i Njemačkom (Kiel). Međunarodna zračna luka Landvetter 20 km jugoistočno od grada. Kulturno središte; sveučilište (od 1954, osnovano 1891. kao visoka škola), visoka tehnička škola (1829), Kraljevsko znanstveno društvo (1778), pomorska akademija, prirodoslovno-tehnološki znanstveni park (Universeum, osnovan 2001), muzeji, knjižnice. Tvrđave Lejonet i Kronan iz XVII. stoljeća. Katedrala (XVII. stoljeće), Kristinina ili Njemačka crkva (XVII. stoljeće), gradska vijećnica (XVII. stoljeće), muzeji. Prostrani parkovi (Slottskogen, botanički vrt), zabavni park Liseberg. Grad je osnovao 1603. kralj Karlo IX. na mjestu srednjovjekovnoga naselja. U ratu 1611–13. razorili ga Danci, 1619. ponovno ga podignuo kralj Gustav II. Adolf. Status grada dobio 1621. Gospodarski uspon počeo je u XVIII. stoljeću (vezano uz Švedsku istočnoindijsku kompaniju), a za Napoleonove kontinentalne blokade Velike Britanije grad je postao glavno mjesto istovara britanske robe. Daljnji razvoj uslijedio je nakon izgradnje Göta-kanala 1832. i početka prekooceanske plovidbe (oko 1900). Slobodna luka od 1921.
952 336). Leži na estuariju rijeke Göte, blizu njezina ušća u Kattegat. Upravno središte pokrajine Västra Götaland. Industrijsko središte; automobilska industrija (Volvo), strojogradnja, proizvodnja kugličnih ležajeva, tekstilna industrija i dr. Značenje brodogradnje smanjilo se od 1970-ih godina. U novije doba grad je središte visoke tehnologije. Ribarstvo. Turizam. Važno prometno čvorište. Dnevne trajektne veze s Danskom (Fredrikshavn) i Njemačkom (Kiel). Međunarodna zračna luka Landvetter 20 km jugoistočno od grada. Kulturno središte; sveučilište (od 1954, osnovano 1891. kao visoka škola), visoka tehnička škola (1829), Kraljevsko znanstveno društvo (1778), pomorska akademija, prirodoslovno-tehnološki znanstveni park (Universeum, osnovan 2001), muzeji, knjižnice. Tvrđave Lejonet i Kronan iz XVII. stoljeća. Katedrala (XVII. stoljeće), Kristinina ili Njemačka crkva (XVII. stoljeće), gradska vijećnica (XVII. stoljeće), muzeji. Prostrani parkovi (Slottskogen, botanički vrt), zabavni park Liseberg. Grad je osnovao 1603. kralj Karlo IX. na mjestu srednjovjekovnoga naselja. U ratu 1611–13. razorili ga Danci, 1619. ponovno ga podignuo kralj Gustav II. Adolf. Status grada dobio 1621. Gospodarski uspon počeo je u XVIII. stoljeću (vezano uz Švedsku istočnoindijsku kompaniju), a za Napoleonove kontinentalne blokade Velike Britanije grad je postao glavno mjesto istovara britanske robe. Daljnji razvoj uslijedio je nakon izgradnje Göta-kanala 1832. i početka prekooceanske plovidbe (oko 1900). Slobodna luka od 1921.