Guam, također Guaham, najveći i najjužniji otok u Marijanskom otočju; 545 km2, 164 500 st., gl. grad Agana (ili na chamorru Hagatna). Pripada SAD-u, služb. jezici engleski i chamorro. Sjev. dio otoka je trop. šumom prekrivena vapnenačka zaravan na oko 150 m n.m., dok juž. dio čini vulkansko gorje; najviši vrh Mount Lamlam (405 m). Uz obalu koraljni grebeni. Trop. kišno podneblje. Uzgoj banana, kokosovih oraha, slatkog krumpira, šećerne trske, kukuruza; ribarstvo. Tekst., cementna, kem. i petrokem. ind.; remontno brodogradilište. Gl. strateško vojnopom. i vojnozrakoplovno uporište SAD-a. Turizam. Jedini lako pristupačan zaljev je Apra Harbor na Z otoka, gdje je i gl. luka Apra. Sveučilište u Mangilauu (1952). Najstarije domorodačko st. Chamorros. G. je vjerojatno posjetio Magellan 1521. Od 1565. do 1898. španj. posjed. Domorodačko st. snažno se opire španj. vlastima potkraj XVII. st. Nakon Španj.-amer. rata u posjedu SAD-a. U II. svj. ratu okupirali ga Japanaci 1941–44, potom važno amer. uporište za napade na Japan. Od 1950. teritorij; uvodi se amer. državljanstvo. Od 1970-ih određena samouprava.