Guangxi

Guangxi, puni naziv G. Zhuangzu Zizhiqu (prema W.-G. Kwangsi Chuangtsu Tzuchihchü), kin. autonomna pokrajina u juž. Kini, uz granicu s Vijetnamom i Tonkinški zaljev; 241 410 km2, 49 244 200 st. (62% Han-Kinezi, o. 36% Zhuang, brojnije manjine Yao, Miao, Dong, Mulao, Maonan, Hui, Jing, Yi, Shui i Gelo), gl. grad Nanning. Pretežito sredogorje; na sjev. i zap. rubu prelazi u planinsko područje. Brojna dolinska proširenja, veće i manje zavale. Velik dio vapnenačke građe; u trop. podneblju oblikovani dojmljivi krški krajolici. Gotovo cijelu pokrajinu odvodnjava → Xi Jiang (pod nazivima Nanpan Jiang, Hongshui He, Qian Jiang, Xun Jiang) i njezini pritoci. Rudarstvo (ugljen, boksit, željezna ruda), šumarstvo i poljoprivreda (uzgoj riže). Prehr., drvna, tekst., kem. ind., metalurgija, strojogradnja. Uz gl. grad Nannig veći gradovi Liuzhou, Guilin i Wuzhou. Prvobitno nastanjeno nehanskim narodima. Prvi put uključeno u Kin. Carstvo ←214. Potkraj dinastije Qin u Guangxiju, Guangdongu i sjev. Vijetnamu nastala je samostalna države Nan Yue (ili Nam Viet) koju je ←111. osvojila dinastija Han. Za dinastije Tang (VII–X. st.) u pokrajinu ulaze plemena Yao sa sjevera i unose česte nemire; uz to tajski narod Zhuang podržavao tajsko kraljevstvo Nanchao u Yunnanu. Sukobi su se nastavili i za dinastije Song (X–XIII. st.). Za dinastije Yuan (XIII–XIV. st.) G. postaje provincija, u protukin. sukobe uključuje se i novodoseljeni narod Miao. Za dinastije Ming (XIV–XVII. st.) među mnogobrojnim sukobima ističe se bitka s narodom Yao kraj Guipinga 1465. Za dinastije Qing ustanak naroda Yao 1831. i za velikog Taipinškog ustanka borbe s manjinama 1850-ih. Nakon II. opijumskog rata i rata s Francuzima 1883–85. veći gradovi otvaraju se stranoj trgovini, a G. potpada pod franc. interesnu sferu 1889. Poč. XX. st. zajedno sa susjednom provincijom Guangdong uporište Kuomintanga. U II. svj. ratu područje sukoba s Japancima koji su okupirali juž. dio provincije; Gulin je bio važno kin. uporište i baza savezničkih zračnih snaga. Narod Zhuang aktivno se uključio u organiziranje revoluc. sovjeta. Poprište građ. rata do pobjede komunista 1949. Provincija je 1958. postala autonomna pokrajina radi očuvanja kult. autonomije manjina, os. najveće manjine u Kini, naroda Zhuang (ili Chuang, oko 15 mil.).

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: